Lé tar mé pa tro tar pou in vré dévlopman

26 out 2021, sanm Justin

Mézami, la Rényon lé départman La franss dopi 1946. Sa i fé 75 zané é dopi tan-la ni mazine é ni mazine san fin in vré dévlopman pou La Rényon. Mèm in Rényon parèye ké sate nou néna dann nout rèv, san zamé arivé. Sinploman pars kan nou l’avé lokzyon nou la mal anbèke dann lo bon shomin pou trape noute Rényon nouvèl.

Mwin lé sirésèrtin in pé i sava ankor akiz la klass politik « lokal » – inkonpétan, korompi, inkapab prann in bon linisyativ-pars d’apré zot sé son fote si la pa gingn anbèke dann lo bon shomin shak foi nou l’avé in bon shomin pou pran é nou lamanké.

Poitan si i sava rode bande résponasb pou vréman, mon tète a koupé, k’i fo pa rode azot issi shé nou, mé laba dann La franss-antouléka bande résponsab an promyé. Bande résponssab té bande gouvèrnman La franss gosh konm droite épi bande lobi kolonyal sansa néo.

Lé vré issi sir plass La Franss la trouv son bande konpliss k’i falé konpliss par raporte toute bande mové kou la fé konte lo pèp rényoné… konpliss la frode dann zéléksyon, la répréssion konte lo pèp rényoné épi son parti kominis rényoné, konpliss lo réjime néokolonyal, mé ki di konpliss i di pa résponsab an promyé konm noute parti la ékri dann son tèz 1959 (in dokiman a lir, a rolir, in lanaliz pou ède anou konprande La rényon tèl è i lé koméla).

Lé vré dann lo bande mové kou lo pèp la ankéssé, bande résponsab lété lokal édé kan l’avé bézoin par bande kass an fèr komandé dopi la préféktire souvan dé foi é ni pé di ossi, dousman pou pa fé dézord, par la zistiss La répiblik, in min anonime la mark dsi lo mir, zistiss makro.

Mé opliss i sava, opliss ni antrovoi noute kapassité pou dévlope noute péi, avèk bande rényoné bien kapabe konstrui zot péi. Laktyalité i porte azot dsi lo dovan la sène é nou lé fyèr d’zot, nou sar mèm plizanpli fyèr d’zot pars konm i di zot i mète La rényon anlèr.

Lé tar, mé lé pa tro tar pou in vré dévlopman noute péi.

PadportResponsabilitéParti communiste réunionnais PCR

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus