Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
7 out 2023, sanm

Mézami yèr néna in kamarade la sone amwin é fransh vérité mi panss li la di amwin dann téléfone kékshoz zényal — fransh vérité lidé li néna lé vréman zényal.
Ala kossa i lé ? Ala son lidé !
Li la komanss par dir avèk mwin lé pa normal in jenn rényoné la fé dé zané é dé zané d’zétide é li koné pa son péi é anplisské sa li la pa fé progrèss la konéssanss son péi. Alor li propoze shak rényoné i fé zétide normal i prézante in sizé dsi la konéssanss son péi. Li rokoné sé kékshoz i égzist pa zordi, mé li oi pa la rézon sa i égziss ar pa dann fitir.
L’èr-la mi domande avèk li si li néna in lidé dsi lo travaye in jenn rényoné i pé fé dann son parkour Lissé pou ète noté épi raporte ali in bann poin pou son bak sansa son CAP osinonsa toute diplom li pé prézanté dann son parkour, li réponde amwin : « Toute séktèr i konssèrn son péi ! »
Alor mi di avèk li si d’apré li sa i pé z’ète kékshoz ofissyèl — konm lédikassyon nassyonal — osinonsa kékshoz i pé fé an maronaz. Mi di ali sa pars shé mon kamarade-la, mi diré lo maronaz sé konm in sogonde natir é d’apré mwin toute son vi lé konm in pérpétyèl maronaz dann in linstitission bien ofissyèl — sanm pou mwin-i apèl l’égliz.
Bien antandi lidé li néna lé bien intéréssan pars final de konte i tansform toute bande rényoné an shèrchèr dann zot péi dopi étan jenn pétète sa va dir toute zot vi… Akoz pa ? Oila in bon lidé ! Astèr ni ni koz é mi rode léspri d’révolt dan li… Sa lé pa loin sa : normalman i sifi grate in pé la sirfass pou k’li amontr lo boute son né é oila ké li di amwin : « Pou ète rényoné, i fo konète son péi ! »
Astèr mi sorte in pé an déor noute bül é toudinkou mi konpran sak li rode sé dézanklav la tète — dékoloniz ali — par bande zétide épi par la roshèrch dsi in boute kashé dan noute péi… Mé sa lé pa lo bit lékol issi dann noute péi. Lékol malorozman i rante dann trin l’aliénassion la pa li pou dézaliène la kominoté skolèr dann toute son konpozission… é si lékol lété in zoutiye la dominassion ?
Arzoute èk sa, mi panss lékol lé pa — a l’èr ki lé — in zoutiye fyab… Li pé z’ète, par plass mé par plass solman. In légzanp kan lo proféssèr sé li mèm in maronèr la konéssanss. Sé avèk bann moune konmsa wi pé aprann dé shoz, pa avèk linstitission an zénéral. Malorozman lékol la Répiblik apliké dann in néo-koloni, lé pa la pou bate l’alyénassion atèr… sé pou sa lo maronaz lé indispansab — in zoutiye éfikass d’apré mwin.. Po d’tèr kont po d’fèr é si po d’tèr téi pé gagné,
A bon antandèr, salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture