Qui a politisé l’avenir de l’économie sucrière ?
23 septembre, parDes fonctionnaires parisiens viennent dans notre pays pour discuter de l’avenir de la canne à La Réunion
La somenn kréol : in l’antrovi rant Justin épi zoinal Témoignages.-promyé morso
26 octob 2019, sanm

Somenn isi, konm zot i koné sé la somenn intèrnasyonal kréol. Kékshoz inportan pou tout bann péi kréol pars sa i koréspon pou vréman avèk nout lidantité kékshoz i pé pa loupé, késhoz i fo pa zapé. Sé pou sa zournal Témoignages la nyabou trouv Justin pou poz ali inn-dé késtyon dsi nout kréolité.
Témoignages : Justin, dopi in bon koup de tan ou i kri dann nout zoinal ané pou ané, moi pou moi, somenn pou somenn, zour pou zour, mi vé poz aou in késtyon mé sote pa tro anlèr siouplé. Di anou épi an mèm tan di bann léktèr nout zoinal pou kosa ou i ékri an kréol é ou i rofiz ékri dann la lang fransé.
Justin : Zot i pran amoin pou in kabo sotèr don ? La poin pou sote anlèr dann in n’afèr konmsa, néna sinploman pou réponn la késtyon zot la poz amoin. Dabor la lang fransé sé pa nou, rényoné, la fé sa. Nou la fé nout lang kréol rényoné-mi di bien rényonè pars néna in bonpé kréol é la not li lé rényoné. Donk si pou manyé in zoutiy mi profèr zoutiy mon zansète la fabriké é mi kontinyé, moin konm d’ot, a fabrik ali zordi épi domin épi apré, épi ankor aranz ali, amélyor ali. Mé rasir azot moin la parti lékol é mi koné ékri dann fransé, mèm kozé si mi fé l’éfor… Ala promyé rézon é pou lo dézyèm sé ké avèk nout lang kréol nou lé an plin dann la konstriksyon nout lidantité rényonèz. Ni anparl, ni travaye dési, dopi lo gro ni sava dann fin é opklis ni travaye sé oplis ni konpran anou épi ni konpran nout bann konpatriyot.
Témoignages : Justin mi arête aou in kou. Kan i anparl lidantité rényonèz i parl pa sirtou do ri, lo grin, avèk brède ? I parl pa sirtou lo séga, lo maloya, lo moring é tout sak I fé ké nou lé rényoné é ké ni viv an rényoné. Mé sa i anpèsh pa ansèrv lo fransé é la pa obligatoir ansèrv la lang kréol rényoné dann tout bann manifèstasyon kiltirèl konmsa !
Justin : Mé zami zot i koné long-vu ? Li néna dé koté : in koté pou oir lé shoz in pé an gran, l’ot koté pou oir lé shoz an pti. Néna lo gran bout la lorgnète épi lo pti bout la lorgnète : inn ou i oi in ta zafèr, l’ot ou i oi mé an mizÏng. Dann lidantité rényonèz néna la baz é la baz sé la lang konm promyé manifèstasyon lo zéni d’in pèp é sète la pou nou sé lo lang kréol rényoné. Kosa i fé avèk sa ? In takon zafèr siouplé : i koz, i shant, i ri, i plèr, i rakont la vi, i transmète la konésans, i fé maloya, séga, téat, i krétik. Pou moin sé la baz nout l’idantité-in pé va di nout kréolité, moin mi yèm pa di lé shoz konmsa. Sé pou sa moin la di talèr-la kan moin l’apré ékri an kréol mi pans moin lé dann kèr nout lidantité rényonèz.
Des fonctionnaires parisiens viennent dans notre pays pour discuter de l’avenir de la canne à La Réunion
Mézami dopi la rantré, néna in loi pou défann rogarde son téléfone dann lissé. I paré sa sé l pli gran bien bann lisséin. I paré konmsa zot va (…)
Retour sur la fraude électorale massive soutenue par Paris et ses complices à La Réunion
Appel à la grève, rassemblement devant la préfecture
La mission du ministère de l’Agriculture reçoit une délégation CGPER-UPNA
SUEZ obtient de SYDNE le marché de traitement des déchets de la CINOR et la CIREST (31 millions d’euros)
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?