L’urgence de se mobiliser pour éviter la ruine des Réunionnais dans la mondialisation
12 juin, parAPE UE-Afoa : Après la clôture des négociations entre l’UE et les pays voisins
La somenn kréol : in l’antrovi rant Justin épi zoinal Témoignages.-promyé morso
26 octob 2019, sanm

Somenn isi, konm zot i koné sé la somenn intèrnasyonal kréol. Kékshoz inportan pou tout bann péi kréol pars sa i koréspon pou vréman avèk nout lidantité kékshoz i pé pa loupé, késhoz i fo pa zapé. Sé pou sa zournal Témoignages la nyabou trouv Justin pou poz ali inn-dé késtyon dsi nout kréolité.
Témoignages : Justin, dopi in bon koup de tan ou i kri dann nout zoinal ané pou ané, moi pou moi, somenn pou somenn, zour pou zour, mi vé poz aou in késtyon mé sote pa tro anlèr siouplé. Di anou épi an mèm tan di bann léktèr nout zoinal pou kosa ou i ékri an kréol é ou i rofiz ékri dann la lang fransé.
Justin : Zot i pran amoin pou in kabo sotèr don ? La poin pou sote anlèr dann in n’afèr konmsa, néna sinploman pou réponn la késtyon zot la poz amoin. Dabor la lang fransé sé pa nou, rényoné, la fé sa. Nou la fé nout lang kréol rényoné-mi di bien rényonè pars néna in bonpé kréol é la not li lé rényoné. Donk si pou manyé in zoutiy mi profèr zoutiy mon zansète la fabriké é mi kontinyé, moin konm d’ot, a fabrik ali zordi épi domin épi apré, épi ankor aranz ali, amélyor ali. Mé rasir azot moin la parti lékol é mi koné ékri dann fransé, mèm kozé si mi fé l’éfor… Ala promyé rézon é pou lo dézyèm sé ké avèk nout lang kréol nou lé an plin dann la konstriksyon nout lidantité rényonèz. Ni anparl, ni travaye dési, dopi lo gro ni sava dann fin é opklis ni travaye sé oplis ni konpran anou épi ni konpran nout bann konpatriyot.
Témoignages : Justin mi arête aou in kou. Kan i anparl lidantité rényonèz i parl pa sirtou do ri, lo grin, avèk brède ? I parl pa sirtou lo séga, lo maloya, lo moring é tout sak I fé ké nou lé rényoné é ké ni viv an rényoné. Mé sa i anpèsh pa ansèrv lo fransé é la pa obligatoir ansèrv la lang kréol rényoné dann tout bann manifèstasyon kiltirèl konmsa !
Justin : Mé zami zot i koné long-vu ? Li néna dé koté : in koté pou oir lé shoz in pé an gran, l’ot koté pou oir lé shoz an pti. Néna lo gran bout la lorgnète épi lo pti bout la lorgnète : inn ou i oi in ta zafèr, l’ot ou i oi mé an mizÏng. Dann lidantité rényonèz néna la baz é la baz sé la lang konm promyé manifèstasyon lo zéni d’in pèp é sète la pou nou sé lo lang kréol rényoné. Kosa i fé avèk sa ? In takon zafèr siouplé : i koz, i shant, i ri, i plèr, i rakont la vi, i transmète la konésans, i fé maloya, séga, téat, i krétik. Pou moin sé la baz nout l’idantité-in pé va di nout kréolité, moin mi yèm pa di lé shoz konmsa. Sé pou sa moin la di talèr-la kan moin l’apré ékri an kréol mi pans moin lé dann kèr nout lidantité rényonèz.
APE UE-Afoa : Après la clôture des négociations entre l’UE et les pays voisins
Mi koné pa kossa zot i panss kan zot lé an parmi. Mi oi bien zot i rogard lé z ‘inn épi lé zot. Mi oi bien tazantan sa i di azot kékshoz. Tète-la (…)
In kozman pou la rout
Malgré l’argent abondant transféré par la France : il manque plus de 50000 logements sociaux
Conseil communautaire du 10 juin 2026
Mobilisation de l’intersyndicale
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture