La somenn kréol : in l’antrovi rant Justin épi zoinal Témoignages.-promyé morso

« Lékol sé in n’afèr tro sèryé pou konfyé sa lédikasyon nasyonal »

26 octob 2019, sanm Justin

Somenn isi, konm zot i koné sé la somenn intèrnasyonal kréol. Kékshoz inportan pou tout bann péi kréol pars sa i koréspon pou vréman avèk nout lidantité kékshoz i pé pa loupé, késhoz i fo pa zapé. Sé pou sa zournal Témoignages la nyabou trouv Justin pou poz ali inn-dé késtyon dsi nout kréolité.

Témoignages : Justin, dopi in bon koup de tan ou i kri dann nout zoinal ané pou ané, moi pou moi, somenn pou somenn, zour pou zour, mi vé poz aou in késtyon mé sote pa tro anlèr siouplé. Di anou épi an mèm tan di bann léktèr nout zoinal pou kosa ou i ékri an kréol é ou i rofiz ékri dann la lang fransé.

Justin : Zot i pran amoin pou in kabo sotèr don ? La poin pou sote anlèr dann in n’afèr konmsa, néna sinploman pou réponn la késtyon zot la poz amoin. Dabor la lang fransé sé pa nou, rényoné, la fé sa. Nou la fé nout lang kréol rényoné-mi di bien rényonè pars néna in bonpé kréol é la not li lé rényoné. Donk si pou manyé in zoutiy mi profèr zoutiy mon zansète la fabriké é mi kontinyé, moin konm d’ot, a fabrik ali zordi épi domin épi apré, épi ankor aranz ali, amélyor ali. Mé rasir azot moin la parti lékol é mi koné ékri dann fransé, mèm kozé si mi fé l’éfor… Ala promyé rézon é pou lo dézyèm sé ké avèk nout lang kréol nou lé an plin dann la konstriksyon nout lidantité rényonèz. Ni anparl, ni travaye dési, dopi lo gro ni sava dann fin é opklis ni travaye sé oplis ni konpran anou épi ni konpran nout bann konpatriyot.

Témoignages : Justin mi arête aou in kou. Kan i anparl lidantité rényonèz i parl pa sirtou do ri, lo grin, avèk brède ? I parl pa sirtou lo séga, lo maloya, lo moring é tout sak I fé ké nou lé rényoné é ké ni viv an rényoné. Mé sa i anpèsh pa ansèrv lo fransé é la pa obligatoir ansèrv la lang kréol rényoné dann tout bann manifèstasyon kiltirèl konmsa !

Justin : Mé zami zot i koné long-vu ? Li néna dé koté : in koté pou oir lé shoz in pé an gran, l’ot koté pou oir lé shoz an pti. Néna lo gran bout la lorgnète épi lo pti bout la lorgnète : inn ou i oi in ta zafèr, l’ot ou i oi mé an mizÏng. Dann lidantité rényonèz néna la baz é la baz sé la lang konm promyé manifèstasyon lo zéni d’in pèp é sète la pou nou sé lo lang kréol rényoné. Kosa i fé avèk sa ? In takon zafèr siouplé : i koz, i shant, i ri, i plèr, i rakont la vi, i transmète la konésans, i fé maloya, séga, téat, i krétik. Pou moin sé la baz nout l’idantité-in pé va di nout kréolité, moin mi yèm pa di lé shoz konmsa. Sé pou sa moin la di talèr-la kan moin l’apré ékri an kréol mi pans moin lé dann kèr nout lidantité rényonèz.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus