Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
13 octob 2025, sanm

Mézami pou dmoune la viv konm mwin la pèryode la dékolonizassion l’avé dann bann zané soissante — 1960 !- in santiman téi pouss anou pou kroir é pou éspèré lo dévlopman téi doi akonpagn, lo mouvman mwin té apré anparl azot.
Dann tan-la La plipar bann koloni la trouv shomin lindépandanss pou trap in bon dékolonizassion — kissoi par in lantant avèk l’ansien péi kolonyalèr, kissoi par la guèr pars i fo pa obliye bann guèr lindépandanss. Dann bann péi l’outre-mèr La Franss nou l’avé milite pou lotonomi, finalman sé in réjyonalizassion k’la aplike anou kan la gosh l’ariv o pouvoir laba dann La Franss.
Rézilta ni pé fèr in konstatassion k’la dékolonyalizassion nou téi éspèr, dann la plipar d’ka, la pa amène anou landroi nou téi vé alé, avèk a la klé in vré dévlopman nout lékonomi, nout droi d’désside par nou mèm sak lé bon pou nou, épi lo rotour o sours nout bann valèr.
Par l’fète, bann pèp kolonizé téi vé lo dévlopman lékonomi dann zot péi, lo progré sossyal, la miz an valèr zot kiltir san konté zordi lo réspé pou lanvironeman. Ni pé dir zordi nou — bann téritoir loutre-mèr La franss, nou lé in pé déssu dsi lo rézilta la dékolonizassion suivan la métode nou la shoizi nou-mèm par la loi d’mil nèf san karant-sis — épi la métode shoizi par la gosh an Franss.
Sa i anpèsh pa déssèrtin zom de droite dir épi répété zot lé kont bann loi péi, é pou zot l’égalité sé lo vote bann loi, toute bann loi par bann dépité sénatèr, laba dann la kapital La franss. Biensir mi panss Virapoullé kan mi di sa, mé li la pa toussèl malorèzman. Mé sa i anpèsh pa zot rézone pou in bonpé zafèr konmsi La Rényon lété lib son bann shoi par rapor lé zot péi.
An fète pou bann péi loutremèr-konm pou bann péi soidizan indépandan — nou nora pèrd in bonpé d’tan é pou bann rézon mi sèye ésplike dopi dé zané dann nout zoinal témoignages ;
A bon antandèr salu ! zordi ankor bonpé rante nou i viv avèk léspoir oir bann valèr
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)