Lékonomi-la ! I dévlop pa plisské sa ? Nout shomin va rèst anbaré ankor konbienn tan ?

13 octob 2025, sanm Justin

Mézami pou dmoune la viv konm mwin la pèryode la dékolonizassion l’avé dann bann zané soissante — 1960 !- in santiman téi pouss anou pou kroir é pou éspèré lo dévlopman téi doi akonpagn, lo mouvman mwin té apré anparl azot.

Dann tan-la La plipar bann koloni la trouv shomin lindépandanss pou trap in bon dékolonizassion — kissoi par in lantant avèk l’ansien péi kolonyalèr, kissoi par la guèr pars i fo pa obliye bann guèr lindépandanss. Dann bann péi l’outre-mèr La Franss nou l’avé milite pou lotonomi, finalman sé in réjyonalizassion k’la aplike anou kan la gosh l’ariv o pouvoir laba dann La Franss.

Rézilta ni pé fèr in konstatassion k’la dékolonyalizassion nou téi éspèr, dann la plipar d’ka, la pa amène anou landroi nou téi vé alé, avèk a la klé in vré dévlopman nout lékonomi, nout droi d’désside par nou mèm sak lé bon pou nou, épi lo rotour o sours nout bann valèr.

Par l’fète, bann pèp kolonizé téi vé lo dévlopman lékonomi dann zot péi, lo progré sossyal, la miz an valèr zot kiltir san konté zordi lo réspé pou lanvironeman. Ni pé dir zordi nou — bann téritoir loutre-mèr La franss, nou lé in pé déssu dsi lo rézilta la dékolonizassion suivan la métode nou la shoizi nou-mèm par la loi d’mil nèf san karant-sis — épi la métode shoizi par la gosh an Franss.

Sa i anpèsh pa déssèrtin zom de droite dir épi répété zot lé kont bann loi péi, é pou zot l’égalité sé lo vote bann loi, toute bann loi par bann dépité sénatèr, laba dann la kapital La franss. Biensir mi panss Virapoullé kan mi di sa, mé li la pa toussèl malorèzman. Mé sa i anpèsh pa zot rézone pou in bonpé zafèr konmsi La Rényon lété lib son bann shoi par rapor lé zot péi.

An fète pou bann péi loutremèr-konm pou bann péi soidizan indépandan — nou nora pèrd in bonpé d’tan é pou bann rézon mi sèye ésplike dopi dé zané dann nout zoinal témoignages ;

A bon antandèr salu ! zordi ankor bonpé rante nou i viv avèk léspoir oir bann valèr

Justin

PadportImpasse du modèle

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus