Paul Vergès : Penseur et homme d’action
1er septembre, parPaul Vergès : 2016-2026
13 octob 2025, sanm

Mézami pou dmoune la viv konm mwin la pèryode la dékolonizassion l’avé dann bann zané soissante — 1960 !- in santiman téi pouss anou pou kroir é pou éspèré lo dévlopman téi doi akonpagn, lo mouvman mwin té apré anparl azot.
Dann tan-la La plipar bann koloni la trouv shomin lindépandanss pou trap in bon dékolonizassion — kissoi par in lantant avèk l’ansien péi kolonyalèr, kissoi par la guèr pars i fo pa obliye bann guèr lindépandanss. Dann bann péi l’outre-mèr La Franss nou l’avé milite pou lotonomi, finalman sé in réjyonalizassion k’la aplike anou kan la gosh l’ariv o pouvoir laba dann La Franss.
Rézilta ni pé fèr in konstatassion k’la dékolonyalizassion nou téi éspèr, dann la plipar d’ka, la pa amène anou landroi nou téi vé alé, avèk a la klé in vré dévlopman nout lékonomi, nout droi d’désside par nou mèm sak lé bon pou nou, épi lo rotour o sours nout bann valèr.
Par l’fète, bann pèp kolonizé téi vé lo dévlopman lékonomi dann zot péi, lo progré sossyal, la miz an valèr zot kiltir san konté zordi lo réspé pou lanvironeman. Ni pé dir zordi nou — bann téritoir loutre-mèr La franss, nou lé in pé déssu dsi lo rézilta la dékolonizassion suivan la métode nou la shoizi nou-mèm par la loi d’mil nèf san karant-sis — épi la métode shoizi par la gosh an Franss.
Sa i anpèsh pa déssèrtin zom de droite dir épi répété zot lé kont bann loi péi, é pou zot l’égalité sé lo vote bann loi, toute bann loi par bann dépité sénatèr, laba dann la kapital La franss. Biensir mi panss Virapoullé kan mi di sa, mé li la pa toussèl malorèzman. Mé sa i anpèsh pa zot rézone pou in bonpé zafèr konmsi La Rényon lété lib son bann shoi par rapor lé zot péi.
An fète pou bann péi loutremèr-konm pou bann péi soidizan indépandan — nou nora pèrd in bonpé d’tan é pou bann rézon mi sèye ésplike dopi dé zané dann nout zoinal témoignages ;
A bon antandèr salu ! zordi ankor bonpé rante nou i viv avèk léspoir oir bann valèr
Justin
Paul Vergès : 2016-2026
Mézami mi rapèl lo tan demoune dsu la tèr l’avé pèr la guèr nikléèr i pète avèk la déstrikssion konplète bann sivilizassion. Pars dann tan-la (…)
In kozman pou la rout
Conséquence du sabotage depuis 2010 du plan d’autonomie énergétique de La Réunion
Réchauffement des océans
La casse sociale continue
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
À La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite
Recrutement de travailleurs des pays voisins pour couper la canne pendant plusieurs mois
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Rapport de l’Inspection générale des finances