
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
23 désanm 2024, sanm
Mézami ni sorte konète in bon vin déssanm in pé partou dann toute La Rényon. In pé partou la mète lo moiyin pou moiyéné. In pé partou l’avé la fèrvèr popilèr. An zénéral ni pé dir la mazorité bann rényoné la konsidèr lo vin déssanm konm in fète pou noute péi, in fète pou noute pèp. Myé ksa, ni pé dir ossi partou oussa néna rényoné la fète lo vin déssanm.
Ni pé dir — pa arienk so foi issi — mé so foi issi lé bien vizib, noute péi épi noute pèp la ranporte konm in gran révolission kiltirèl. Ni pé dir noute pèp la gingn noute paryaz dsi la kète pou noute lidantité. I fo dir sa i fé lontan i amenn in konba konmsa é lo promyé dépar lété lo kongré noute parti l’ané 1959. Sé zour-la k’la poz lo bann baz noute lidantité é la dsi la konstrui in pép l’i rokoné ali konm in pép.
Avèk son kiltir, avèk son lang, avèk lo dévlopman la konssyans noute lidantité.
Lé vré sak mi ékri la lé pa touzour in flèv trankil. Lé vré nou na linpréssion défoi i avanss épi dé foi i rokil. Mé dann la diré ni pé dir la avanssé. Konm touzour sa i komanss par in minorité ki pran konssyanss mé firamézir sé la majorité i rozoin lo kan lidantité épi la kiltir rényonèz. Lo konba pou la lang épi son bann rézilta lé la pou bien amontre anou lo shomin nou la fine fé dopi pliss soissantan.
Mé astèr ké lo konba kiltirèl lé fine bien avanssé, konm lo konba sossyal, kansa lo konba politik li ossi va dékolé… Ni atann é ni oi pa arivé. Poitan dann fon noute kèr ni panss nou la bézoin d’in révolission politik mé la plipar rante nou i mète la tète sou la zél kan i anparl sa… Sansa i anparl in révolission ékonomik é i konsidèr sa lé bien nésséssèr mé i évite anparl lo bann moiyin politik nou la bézoin pou gingn trape noute dévlopman.
Koméla néna in formul é sa i rézone bien dann noute tète, é ni panss par la forss dé shoz ni tarde ar pa pou oir ali arivé. Ni vé in plan d’dévlopman fé pou bann rényoné par bann rényoné é pou sa la diskission rante toute fors viv lo pèp rényoné. La lojik mèm épi lo réalism i vé sa mé shakinn i kontinyé ral son koté é sa i pé pa marshé.
Alor, « que faire ? » konm Lénine noré di. A bon antandèr salu !
Justin
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)