Léta lokal la dékoné ! Astèr li di sé nou l’otèr ! é li fé konm in vré père fouétar !

26 févrié 2021, sanm Justin

Kan in gouvèrnman i règ pa in problèm konm k’i fo, sé lo pèp lé pénalizé, é sé bann mové santiman k’i pran lo dessu. Sa sé in n’afèr k’i oi dann in tan normal, mé ankor pliss dann in tan d’kriz. Pou kossa mi di sa ? Pars sanm pou mwin lé évidan La franss ék son bann gouvèrnman la pa amene in bon politik dann l’outre-mèr issi La Rényon, la-ba dann Mayotte épi dann toute l’oséan indien oussa èl la instal son l’otorité san kass la tète pou la volonté bann pèp é biensir san prann lo gan pou manyé la démokrasi.

In légzanp : lo lakor rant l’ars La Rényion épi sète Mayotte. Sa i sorte koméla mé a s’ki paré néna lontan zote dé la fine tonm dakor.. Zot la tonm dakor rantre zot mé pa avèk nou rényoné, pa avèk bann maoré, é parl pi avèk toute bannzil lo sud-ouest loséan indien… Mwin, pèrsonèl mi pans l’afèr té tro inportan pou bann zaparèye d’éta règ l’afèr, rant zot, an misouk dan noute do.

Dann band zil komor lo moun i panss néna in paradi pa tro loin par raport a zot, é zot lé forsé vol shomin pou trouv in pti plass an dégréné pou sèye instal azot. Band Maoré i pans i konsidèr azot konm in band fransé dézyèm shoi é band rényoné i oi zot d’in mové zèye - zot i oi lé pa loin lo tan band rényoné lé riskab fé porte azote lo shapo dann toute sak i pé ariv de mové.

Band rényoné i konpran bien sé la politik La Franss l’amène anou dann traka ni lé zordi é zot i pé dir-avèk rézon-dopi in an ni koné sak i sava arivé, é lo gouvernman é son l’éta lokal la pa gingn prann band bone désizyon..é anpliss la pran sa dann nout do. Zot i koné koman Maurice la ansort ali ziska zordi é zot i di, si sa lé possib laba akoz pa issi.. Astèr i antan in jenn madam shèf kabiné an shèf méssyé préfé apré shofe nout zorèye pars sé noute fote si sak i ariv, i ariv é madam Voynet i konpran pa ni vé pa kék malade an pliss shé nou alé oir nou la fé vnir 200000 tourist par avion pou pass vakans La Rényon - In kontra sé in kontra èl i di, mé dann kèl kontra lo moun konsèrné na pwin son mo pou dir. Sa la pa la démokrasi sa !

Dizon èl i panss san dir ni profèr gro larzan banna plito ké nout tite santé. Sansa ni vé lo bère, larzan d’lo bère épi la krémyèr par dsi lo marshé. La boukle lé bouklé, band zotorité i vé noute bien é sé band pèp l’otèr dann sète afèr-la. Ladministrasyon inkapab lé pou arien ladan.. Mwin néna in dalon la di amwin : « Toute fasson, la pa lo méyèr k’i anvoye dann l’outre-mèr ! »… Mwin lé dakor, mé mi panssé pa non pli k’téi anvoye lo pli pire.

PadportCoronavirus

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus