Li lété mon lidéal : moin té i vé fé, sak li téi fé, konm li téi fé… é pa ditou sak moin té i doi fé

8 novanm 2018, sanm Justin

Mi sava dir azot in n’afèr, moin lé sir, li sava étone azot. Kosa mi sava dir azot ? Zot i koné dann mon vi moin la konète in bonpé minis l’édikasyon nasyonale. La plipar té in bann kador avèk in QI pli for k’lazot, pli for k’la myène. Moin la antann azot parlé pou élimine l’ilétrism é mi pé dir azot shak foi mi domann amoin pou kosa in moun parèye lé dann gouvèrnman pou okip lo plas li l’apré okipé.

Pou kosa mi di sa ? Pars sanm pou moin in moun la zamé an avoir in difikilté dopi komansman ziska la finisyon son éskolarité, pou moin, li pé pa trouv in tik-tak pou ède moun konm moin sirmont in difikilté. Zis inndé légzanp : ala in ga la zamé kalé dovan in problèm. Li sèye rézoud lo problème épi li gingn toutsuit. Ga-la sé in ga jényal dann lo matématik i fo rokonète ! Mé si li la zamé trouv in difikilté é si moin, sansa mon kamarad, ni trouv matématik difisil. Donk i fo ni trouv in tik-tak pou fé fasilman in n’afèr difisil mé la pa lo moun i trouv tout vite fé-bien fé, la pa li pou ède amoin trouv in tiktak konm moin té apré shèrché kisoi dann ti-klass, kisoi dann gran-klass.

Mi trouv lo lortograf lé difisil kisoi lortograf d’izaz, kisoi l’ortograf gramatikal, kisoi la konzigézon avèk son bann group vèrb, kisoi la tralé d’mo i pronons parèye, mé i vé pa dir lo mèm z’afèr é i ékri pa parèye non pli. Vèr : vers, vèr : vert, vèr : verre :, vèr : vair, vèr : ver. Pou moin la poin in n’afèr dsi la tèr lé difisil konmsa. A ! Si in moun léspri sinp l’avé trouv in tik-tak pou ékri lo mo « vèr » in sèl fason. Zot i pans pa moin osi moin nora fé zéro fote dann dikté ? Sirtou moin noré pa gingn mal dé tète dann zafèr lé pa nésésèr é moin noré pran tout mon tan pou travaye kékshoz i vo la pène-kékshoz prodiktif si zot i vé !

Kan moin lété pti moin l’avé ladmirasyon pou i kamarad lékol pars li téi koné zoué toupi konm in shèf, pars in kou d’flèsh li té i kass in mang, pars li téi bate bob zoliman é sirtou li téi koné par kèr tout lo bann kosa in shoz. Pétète li, pou son par, li té yèm bien mon fason résite bann résitasyon, bien ékri avèk mon plime, épi donn in rézilta kalkil mantal an katriyèm vitès. Pétète, mé moin moin té i yèm tout sak li té fé é moin téi détèst tout sak moin téi fé. Konbien lo tan moin la pèrd pou fé sak in tète prop lédikasyon nasyonal l’avé désid moin téi doi fé. Si solman son zéni l’avé fé konprann ali sak moin téi vé fé lété sak mon kamarad té i fé san k’lo mète lékol i bour son né d’dan. Li téi fé é konm li té i fé.

Li lété mon lidéal ! é moin, dann tan-la, dapré moin in zérokalbas la fimé gran-boi apré fé sak lé z’ot i vé moin téi fé.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus