Lidantité lé pa dann l’ADN

24 séptanm 2005

Lo gran manicon Ibrahim Dindar i voudré mèt si tout bann rénioné inn kart zénétik, kol nout l’ADN anndan koma i katalog anou bien komkifo. Mé li nora difikilté sanm moin : mon granpapa i sort Pondichéry, koté monmon Malagasine, é si ti romont spiral mon l’ADN ti tir pétal tout bann nasion lo monn. Mé tousala i giny pa démayé.

Tout so trikmardaz i vien an plis ke le droit du sol, sé komkidiré fouy l’ADN pou di sat lé fransé é sat lé kontnasion. Akoz nou lé touzour dovan kan i fo flik anou ? Akoz ni serv pa kobay si bann sizé i intéress anou : lozman, travay... ?

Justin


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus