Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
16 zwin 2017, sanm

Mon bann dalon, zot i koné dann tout famiy néna désèrtin z’évènman i sirkil é sa lé pa parèy dann d’ot famiy. Ni pé fèr lo tour in zour si zot i vé mé n’oré pou tourné la dan ! Mé zordi mi vé rakont azot in n’afèr téi sirkil dann mon prop famiy. Hippolyte Foucque la pa in moun mon famiy mé sa in gran rényoné, mèm in gran l’intélékstyèl rényoné. Li la parti fé son z’étid an Frans é kan li la rotourn isi li lété agézé l’inivèrsité. Son vyé nénen i rosoi ali épi èl i aprann li rotourn bardé avèk diplôme. Sa la fé in l’éfé éstraordinèr dsi èl si tèlman k’èl la di : A ! Ou i doi bien konète lir astèr ! Bien konète lir, sa in n’afèr inportan mé konbienn moun lé privé par raport a sa ?
Zot i konpran zordi mi vé koz in kou, in foi an plis, dsi l’instriksyon. Sa sé in poinn vizé i intérés amoin pars mon vyé famiy la travaye dann l’édikasyon nasyonal : moin l’avé in gran pèr ladan, moin l’avé in bann matant dan sète afèr la, mon momon lété métrès d’ékol. Si mi pous in pé pli lion moin na frèr, sèr kouzin kouzine ladan, Moin nana osi nové épi nyès. Tousala dann l’ékol layik é konm zot i koné l’ékol layik na in poin prinsipal sé done son shans tout zanfan La Répiblik. Done son shans tout zanfan La Répiblik ?
Mé zordi ankor, apré plis soisann dizan la départmantalizasyon nana ankor shé nou plis san dis mil moun lé ilélétré. Pa pars lé moins intélizans ké lé z’ot, pa pars zot lé pli paréss ké lé z’ot, sirtou pars zot lété pa plasé dann in sityasyon favorab pou bien profite l’ékol layik, son bann amontrèr lamontrèz, bann kondisyon matéryèl lété kant mèm bon pou aprann mé l’ariv konmsa pou in gran kantité demoun La Rényon.
Astèr l’ilétris sé in n’afèr k’i gangrène nout sosyété. Zot la zamé vi demoun avèk in gro paké l’arzan dsi z’ot kont mé pou fé in shèk i domann lo komèrsan pou fé li mèm pars paré-t-il zot la obliy z’ot linète. Zot la zamé antann pti marmaye l’ékol apré di z’ot papa rogard z’ot karné é lo papa la réponn : amontr out frèr. Parl pi la pèrsone konvoké dovan tribinal i sava la boutik pou dir d’moun lir z’ot lète. Kèl tourman kan la bank i di aou ékri : li épi aprouvé. Mèm lo plime i transpir ! Ala in l’inzistis in kantité demoun l’apré soufèr, zour pou zour, moi pou moi, ané apré ané. In mandatir dépité i sort ashevé é malorèzman lo nonm z’ilétré la pa diminyé. Répiblik ! Mèm sa ou i gingn pa fé pou out z’anfan ?
In boubou dann nout sosyété ! In n’afèr i mine nout kapasité ! in l’inzistis an plis dann nout sosyété inzis vèy pa koman.
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial