Limazinasyon lé o pouvoir non ?

14 zanvié 2020, sanm Justin

Moin la touzour antann, an parmi bann zéléksyon sak kréol i profèr sé lo zéléksyonn mèr : lo mèr, pou sèrtin, sé zot papa, zot momon, dann la komine é sé li, d’apré zot, i pé règ lo problèm demoun-kaziman tout problèm. I fé ri in pé kan ou i koné koman lo bann gouvèrnman la koup bann pouvoir an transh sosisson… si tèlman moin pèrsonèl, épi lé zot la pa égzan, moin lé a d’mandé kisa k’i fé koué é kisa k’i désid de koué.
So matin ankor dsi in radyo kankan moin la antann in ga apré di : « konm toulmoun i koné, lo mèr néna lo pouvoir, ébin alor pou kosa li azi pa son pouvoir pou règ problèm la popilasyon ? ». Bin lé ga, si sa lété vré, nora pa été difisil pou règ problèm demoun : ou i di lo mèr, li va fé tèl soz, tèl soz é tèl soz é aprésa pi d’problèm pou nou. Kroi touzour, fyé pa tro !

Solman la pa vré dir lo mèr épi son konsèye minisipal lé o ki d’pouvoir. Li néna in pé, é i fo konète si li ansèrv bien lo pouvoir li néna, é sé a nou d’pa prann véssi pou lantèrn é bien fé la par sak in mèr épi son konsèye i pé fé é sak li pé pa fé.
In zour in kamarad té apré anparl problèm la mizèr : lé sir lo mèr épi son konsèye azot tousèl i gingn pa anpar problèm-la, mé i pé ède pou trouv in solisyon si par ébzanp zot i poz lo késtyon « koman i zoinn lé dé bout par l’milyé » épi ède sak i man kali dis santime pou fé in l’éro. Si i kalkil bien lé posib trouv in solisyon. Moin la antann dir dann désèrtène komine – pa isi - néna in bank minisipal akoz pa fé in kékshoz konmsa ? i pouré z‘ète intérésan pou l’ékonomi.

Mi arète la pars moin lé sir konm limazinasyon lé o pouvoir, mi pans in pé va profite lokazyon zéléksyon pou fé avans bann ti solisyon i ntélizan é pou rann sèrvis la popilasyon. Limazinasyon lé o pouvoir oui oubien non ?

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus