Linportans la bataye dé zidé, épi la bataye kiltirèl, dann la lite pou démonte lo néo-kolonyalism

31 désanm 2021, sanm Justin

Mézami, m’a dir azot in n’afèr : Mi rapèl kan mwin téi aprande la filozofi, dann mon vyé liv, téi parl in pyèss Téate in lékrivin téi apèl Goethe. Dann pyèss-la néna in pèrsonaz i apèl Faust - Si mi rapèl bien, dann komansman la pyèss i antande : « Komansman lété lo vèrb » mé Faust i réktifyé é li di : « Dann komansman l’été l’aksyon ».

D’apré sak mon amontrèr filozofi téi di, sa téi mark le lopozission « in conciliab » - d’apré li ! - rante lidéalism épi lo matèryalism.

Mwin pèrsonèl mi navig toultan rante inn épi l’ote, rante lidéalism épi lo matèryalism é mwin la touzour été dann difikilté pou trouv mon plass in koté sansa l’ote koté. Noute kamarad Bruny Payet noré di :

« Toussala pars ou sé in lidéalist indékrotab »

Pou kossa mi di azot sa ?

Pars néna poin tro lontan mwin la lir in kouryé léktèr dann nout zoinal é la pèrsone téi krétik, anou zantiman pars d’apré li ni obliye souvan défoi parl lékonomi, pars d’apré li sé la baze dé shoze. Sé lo pli inportan, sé léssansyèl : li inpoze son loi, é li inpoze an mèm tan bande rapor d’klass dann la sossyété épi bande rapor d’prodikssyon.

I fodré mi lir é mi rolire nout zoinal dsi plizyèr zané pou bien oir si sak noute léktèr i di lé vré. M’a dir azot dann kritik-la mi pran pou mon grade pars souvan défoi mi done in bonpé linportanss la kiltir pars mi panss sa lé éssanssyèl. Pa ké mi néglij lékonomi mé sanm pou mwin, bande zidé, épi la kiltir an zénéral, i pé z’ète in formidab zoutiye dann la transformassion la sossyété épi dann la transformassion d’lo monde.

Mi rapèl azot sak la éspass dann Cuba kan l’Amérik la mète son blokus é ké bande russe la rotir azot an zourite. Lo péi la plonj dan la fain, la privassion épi bien antandi la kontestssion... Govèrnman la domande Fidel kossa i fo fé é Fidèl la réponde i fo fors dossi la kiltir konm moiyin pou rézisté.

Pou koué alor la kiltir, sré pa in bon zoutiye pou démonte lo réjime néo-kolonyal ? Pou koué sa sré pa in bon zoutiye pou ranfors noute lidantité épi noute kapassité pou rézisté ? Si ni done anou la pène donn lo kou d’pouss k’i fo pou ranfors lo kouran kiltirèl.

San néglije lékonom dann lanaliz noute sossyété mé la bataye si èl i pé z’ète ékonomik, èl i pé z’ète galman sossyal, èl i pé z’ète méné dsi lo térin bande zidé, èl i doi z’ète kiltirèl.

PadportResponsabilité

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus