Lintélizanss lé bordé avèk la kouyoniss, soi ou lé dann in koté, soi ou lé dan l’ote

20 zanvié 2024, sanm Justin

Mézami, zot i arète amwin si mwin na tor, mé mi panss pa mwin na tor. Mèm mi panss la vi i done amwin rézon souvan défoi… Pa dann toute zafèr mé dann bann zidé lé inportan pou l’évolission noute péi la Rényon. Si mi di azot toute bann zidé noute parti dopi son kréassion, l’ané 1959, la fine fane dann l’opinyon zot sré étoné, mèm lé possib zot va panss sé zot la trouv sa. Toute fasson in lidé lé fé pou ète partazé !

Nou va arvnir la dsi in n’ote zour mé zordi mi yèmré anparl azot lotosifizanss alimantèr. Sa sé noute parti kominiss la mète sa an avan é finalman néna bonpé d’moune i panss sé sak i fo pou nou, kissoi lotonomi alimantèr, kissoi lotosifizanss, kissoi ankor la souvrènté alimantèré dopi la droite ziska la gosh, l’opinion piblik an zénéral lé dakor avèk sète idé-la… I panss sé sak i fo pou nou. I panss galman sa sé kékshoz ni pé réalizé. Néna mèm sak i pouss pli loin é i di manzé sa sé in n’afèr tro sèryé pou nou ète dépandan par raporte lé zot. Sé nou k’i doi trouv kossa ni doi mète dann noute tanbouye.

Néna dé-troi soir d’sa, lo miniss té apré koz dann télé é oila toudinkou li parl de nou konm in gran lil agrikol, li vante la kapassité noute bann plantèr, é li di ziska késtyon d’manzé La Rényon i pé débrouye son kari par li mèm-anfin li la di apépré sa, pars li néna son fasson d’parlé, é mwin mon fasson d’kozé.I anpèsh pa nou dir la mèm shoz mé shakiinn son manyèr.

Pou rézimé ni péi, finalman la rézon i fini par sorte vinkèr dann in bataye zidé. Mé atanssion sé pa par la Franss nou va trape noute lotosifizanss alimantèr, mé par nou mèm avèk noute savoir fèr, avèk noute lintélizanss, épi avèk noute prop konéssanss noute péi… Mi antan déza i pé apré ral lo konte déyèr mwin, apré di : « koman nou va fé si néna siklone ? ». Koman nou va fé ? Mézami i fo ni travaye pou trouv lo méyèr sistème agrikol lé bon pou nou é ni travaye ossi pou tir dann noute bann prodiukssion sak lé pli valab, pli marshandizab pou nou.

Konbien foi nou la di : kann sé pa arienk dosik mé sé toute kalité ko-produi ni pé tir dann kane avèk a popré in sinksantène produi ni pé ansèrv vitman… Mi sava pa fé in gran démonstrassion, mé bann kamarade lo parti la fine dir, ékrir, lir sa in pé partou sof ké néna in pé i konpran pa bien mèm si zot néna bak+25, é si zot lé bardé konm bardo avèk in kantité diplôme… I manke azot lo sanss bann réalité épi léspri d’finèss, i manke azot galman bann zidé klère.

Alé ! Mézami, mi arète la san obliye dir azot in blag.ala lo blag : lintlizanss lé bordé avèk la kouyoniss, soi ou lé d’in koté, soi ou lé dann l’ote sé ou k’i shoizi.

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus