
Sept prix Nobel d’économie exhortent la France à adopter un impôt sur les ultrariches
10 juilletSept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
20 zanvié 2024, sanm
Mézami, zot i arète amwin si mwin na tor, mé mi panss pa mwin na tor. Mèm mi panss la vi i done amwin rézon souvan défoi… Pa dann toute zafèr mé dann bann zidé lé inportan pou l’évolission noute péi la Rényon. Si mi di azot toute bann zidé noute parti dopi son kréassion, l’ané 1959, la fine fane dann l’opinyon zot sré étoné, mèm lé possib zot va panss sé zot la trouv sa. Toute fasson in lidé lé fé pou ète partazé !
Nou va arvnir la dsi in n’ote zour mé zordi mi yèmré anparl azot lotosifizanss alimantèr. Sa sé noute parti kominiss la mète sa an avan é finalman néna bonpé d’moune i panss sé sak i fo pou nou, kissoi lotonomi alimantèr, kissoi lotosifizanss, kissoi ankor la souvrènté alimantèré dopi la droite ziska la gosh, l’opinion piblik an zénéral lé dakor avèk sète idé-la… I panss sé sak i fo pou nou. I panss galman sa sé kékshoz ni pé réalizé. Néna mèm sak i pouss pli loin é i di manzé sa sé in n’afèr tro sèryé pou nou ète dépandan par raporte lé zot. Sé nou k’i doi trouv kossa ni doi mète dann noute tanbouye.
Néna dé-troi soir d’sa, lo miniss té apré koz dann télé é oila toudinkou li parl de nou konm in gran lil agrikol, li vante la kapassité noute bann plantèr, é li di ziska késtyon d’manzé La Rényon i pé débrouye son kari par li mèm-anfin li la di apépré sa, pars li néna son fasson d’parlé, é mwin mon fasson d’kozé.I anpèsh pa nou dir la mèm shoz mé shakiinn son manyèr.
Pou rézimé ni péi, finalman la rézon i fini par sorte vinkèr dann in bataye zidé. Mé atanssion sé pa par la Franss nou va trape noute lotosifizanss alimantèr, mé par nou mèm avèk noute savoir fèr, avèk noute lintélizanss, épi avèk noute prop konéssanss noute péi… Mi antan déza i pé apré ral lo konte déyèr mwin, apré di : « koman nou va fé si néna siklone ? ». Koman nou va fé ? Mézami i fo ni travaye pou trouv lo méyèr sistème agrikol lé bon pou nou é ni travaye ossi pou tir dann noute bann prodiukssion sak lé pli valab, pli marshandizab pou nou.
Konbien foi nou la di : kann sé pa arienk dosik mé sé toute kalité ko-produi ni pé tir dann kane avèk a popré in sinksantène produi ni pé ansèrv vitman… Mi sava pa fé in gran démonstrassion, mé bann kamarade lo parti la fine dir, ékrir, lir sa in pé partou sof ké néna in pé i konpran pa bien mèm si zot néna bak+25, é si zot lé bardé konm bardo avèk in kantité diplôme… I manke azot lo sanss bann réalité épi léspri d’finèss, i manke azot galman bann zidé klère.
Alé ! Mézami, mi arète la san obliye dir azot in blag.ala lo blag : lintlizanss lé bordé avèk la kouyoniss, soi ou lé d’in koté, soi ou lé dann l’ote sé ou k’i shoizi.
A bon antandèr, salu !
Justin
Sept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
Le Parti communiste Chinois (PCC) est né le 23 juillet 1921, à Shanghai, dans la partie colonisée par la France. Le 1er octobre 1949, Mao proclame (…)
Mézami, si mi di azot La Rényon i repoz dsi in volkan, zot va dir amwin, kan mi di sa, dizon mwin la pa di arien. Si mi di demoune lé pa kontan, (…)
En 2019, les émissions de gaz à effet de serre générées sur place à La Réunion, que ce soit par les activités économiques ou les logements et (…)
Mézami, médam zé méssyé,néna dé shoz mi yèm bien dann la tradissyon kréol ;Sé bann kozman i marke la solidarité dann noute sossyété. Zot i koné lo (…)
Les catastrophes climatiques pourraient coûter jusqu’à 5% du PIB de la zone euro d’ici 2030, selon la Banque Centrale Européenne, qui pour (…)
La conférence historique sur le financement du développement à Séville s’est conclue avec un sentiment renouvelé de détermination et un accent mis (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Après les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
En avril 2025, la ministre malgache des Affaires étrangères, Rasata Rafaravavitafika a déclaré que "la position de Madagascar concernant la (…)
Le CIOM « national » aura bien lieu le 10 juillet au Ministère des Outre-mer, en présence du Premier ministre, François Bayrou et du ministre de (…)
L’État proposerait une transition sur 15 à 20 ans avec, in fine, une consultation sur un ou plusieurs modèles, selon un participant au discours (…)