Lir kréol, ékrir kréol, sa lé difissil ? Mwin néna mon dë mo pou di ladsi. Mon boute la vérité !

8 mars 2023, sanm Justin

Mézami souvan défoi mi antande déssèrtin i di : lir kréol lé dir, ékrir an kréol lé dir galman. Mi di pa oui, mi di pa non mé m’a rakonte azot in zistoir :

Fitintan mwin lété amontrèr kréol linivèrsité La Rényon. Mwin la fé a popré trèzan ladan an kour di soir. An parmi mon bande zétidyan, l’avé bande militan, l’avé ossi demoune téi vé aprande noute lang-la, épi l’avé bande zétidyan étranjé téi vien shé nou pou lané. Néna demoune 67 nassionalité i pass in koup de tan linivèrsité La Rényon. Biensir pa toute i vien aprande kréol mé néna kant mèm in bon pti ta.

Mwin-mèm koman mwin l’ariv amontrèr ladan : par azar bien sir pars momandoné l’avé pi pèrsone pou fé sa é sépaki la di an parlan d’mwin : « Ala in moune i pouré ! Antouléka ala in moune i gingn ar pa di non ! ». Sé konmsa k’la éspassé... Métode ? Kèl métode ? Mwin l’avé poin ! Mé solman mwin l’avé souvnir bande bon proféssèr mwin l’avé étan jenn. An plisské sa, étan militan mwin l’avé travaye avèk Boris Gamaleya. Dan la Frans laba, avèk in n’ote létidian, nou l’amontr kréol inn-dé zorèye. Nou la mèm fé pass in légzamin... La Rényon mwin la ékrir dann Témoignages sous lo nom TOTO. Nou la fé dikté la fète Témoignages é nou téi pran sa sèryèzman. Mèm si i rigol bien, i rigol sèryèzman. Néna plézir dan la konéssans. Zot i kroi pa ?

Sa i vé pa dir mwin lété diplomé-kalifyé, mé sa i vé dir mwin lété militan nout mouvman kréol rényoné, mèm militan la lang kréol La Rényon.

Dsu bande milian épi bande zétranjé téi aprann kéol La Rényon ala sak mi sava dir azot : bande zétranjé i fé zamé lé shoz an amatèr, si tèlman kan zot i ariv lé pa rar zot la fine lir bande zékri an kréol : Zistoir Kristian, zistoir tikok, Kartyé Troi lète, mèm Albany bana té fine lir... Linivèrsité nou la travaye dossi la kiltir popilèr : léktir, sirandane, égzèrsis lékritir, provèrb. Nou téi rakonte zistoir konm « Tizan la fèss an or », « tortu avèk lyèv »… Nou lété an plin dann bin la kiltir rényoné.

Alor mézami, m’a dir azot kékshoz, an parmi bande militan, an parmi bande zami nout pèp rényoné, an parmi bande zétranjé mwin la pa antande souvan dir « la lang kréol lé difissil » mèm si li fé travaye la tète é sa lé normal. La lang kréol lé konm toute matyèr, i fo wi travaye ali, é si wi gingn wi plonj dan la kiltir, wi naz, wi naz mèm, wi rèss bingné d’dan lo pliss ké wi gingn- é shak foi konm i di sé in bin d’jouvance. Néna pou trafiké ladan...

Final de konte mi panss zordi lé pli fassil aprande ké avan. Pou kossa mi di sa ? Pars dann shanté, dann slam, dann sak lé ékri, sa lé di, sak lé shanté, ou néna pou rantré dossi oute dik dir la mémoir. Alé dsu Facebook néna demoune i ékri an kréol, alé dsu Youtube i étoneré amwin si wi kroiz pa bande gran zartist konm Daniel Waro, konm Ti-sours, konm Ousanousava épi d’ote ankor... Sirtou alon pa obliye lo moune i fé ké noute lang i rèss vivan, toultan li-mèm é toultan shanjan dann fon di fon nassion La Rényon.

A bon antandèr, salu !

Justin

PadportLangue créole à l’école

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus