Zistoir pou rakonte dsi galé

Listoir lo jarre abimé

19 mars 2022, sanm Justin

L’avé inn foi, pou inn bone foi, méssyé lo foi la manze son foi avèk in grin d’sèl.

Listoir-la sé sète in portèr d’lo dann l’Inde laba. Toulézour li téi sava rode delo pou li aporte pou in blan. Lo blan téi pèye ali pou sa mé an parmi lo dë jarre, inn lété in pé félé, si tèlman ké kan li té fine fé son parkour dopi la sourss ziska la kaze lo blan téi rèst in jarre plin a rabor – sak lé intakt – é in domi sak lété fel-félé. Dopi dézan o moinss lété konmsa é lo portèr d’lo téi fé konm si rien-nété.

Mé lo jarre abimé l’avé movèze konssyanss. In zour li fini par dire lo portère d’lo : Méssyé lo portèr d’lo, mwin lé pa bien, mwin néna movèz konssyans. Lo mète i pèye aou dë jarre plin d’lo d’sours é wi aporte arienk inn édmi pars mwin lé félé, é mi pèrde mon lo dsi lo shomin dopi la sours ziska la kaze lo mètr. Mi koné pa kossa mi pê fère pou fé pardone amwin ?

Mél o portèr la réponde ali : Mi panss pa ou a bézoin trakass aou pou sa. Dopi dezan mi koné ou lé félé é wi pèrde dolo dopi ma sours ziska la kaze lo blan mé sa i fé pa mwin arien.

Wi koné pou kossa, pars koté k’mi porte aou, mwin la plante flère, é si wi rogarde bien ou va oir koman bande flère i pouss bien é koman lo santyé lé toute anfléuri..

Lo jarre abimé lé ankor pli malalèze, li di konmsa : si i pèye aou la pa pou fé in plantaze flèr dsi in koté d’lo santyé, sé pou bégné, pou boire, pou rafrèshi. Flère dann shomin la pa in gran profitassion pou lo mètre. Sak li vé sé son lo !

L’èr-la lo portère d’lo i amontre lo jare abimé, in bonpé bouké flère dsi la tab lo blan, dann la shanb, dann salon é an plis toussala lé koloré é i san bon.

Jarre abimé, sé par ou mi gingn fé sa dopi dézan é toute bann zinvité lo mètr, mèm son madame, mèm li même tro kontan an avoit flère konmsa.

Lo jarre abimé, toudinkou, la konpri li ossi li amenn son par dann lo bonèr lé zote é dopi so tan-la, li ossi, li lé kontan pou sak li ossi, pov jarre abimé lé kapab kado lézote, épi la sossyété.

Kossa sa i prouv ? Sa i prouv shakinn an la vi i pé avoir son litilité, i pé rande zoli épi agréab la vi pou toulmoun é dizon partissip lo bien ètre zénéral.

Kriké ! Kraké ! Koton mayi i koul, rosh i flote.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus