
Sept prix Nobel d’économie exhortent la France à adopter un impôt sur les ultrariches
10 juilletSept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
Zistoir pou rakonte dsi galé :
10 avril 2021, sanm
L’avé inn foi pou inn bone foi in jenn garson téi apèl Mamadou. Son famiy épi li-minm ossi téi vé aprann lir épi ékrir mé l’avé poin pèrsone dann vilaz té i vienbou aprann ali sak li téi vé aprann. Son famiy la konsèye ali kite son vilaz pou alé loin mèm dann in n’ot péi ousa l’avé in vyé pèrsone kaziman in savan té i fé l’amontrèr pou toute marmaye téi vé aprann lé shoz pars dann tan mi di azot l’avé poin lékol piblik, l’avé poin lékol privé non pli. Arienk déssèrtènn pèrsone in pé kalifyé téi vé bien fé l’amontrèr pou marmaye épi pou bann jenn.
L’avé inn foi, pou inn bone foi, méssyé lo foi, la manz son foi avèk in grinn d’sèl.
Kan li la konète lir bien konmkifo épi ékrir galman, kontan d’li li la di li rotourn dann son vilaz. Lo vyé savan amontrèr la di ali, li pé rotourn shé li, si sak li la aprann i sifi pou li. Mé rotourn shé li, lé loin é lé pa si fasil ké sa fé toussa shomin a pyé mé li la fé a l’alé, li pé fé o rotour. Mé oila, anparmi lo bann marmaye son lékol l’avé in jéni, domi-moun, domi-léspri é la di ali, kaziman invizib pou in èye demoun. Lo marmaye jéni la di ali :
« Nou lé dalon nout dë ou.konm ou i rotourn dann out vilaz, m’a done aou in méssaz pou aporte pou mon paran é m’a transporte aou dann out vilaz pli vif ké léklèr. Ti koné pa kissa mi lé, mé mwin mi koné kissa ou lé pars aou avèk mwin nou lé né dann mèm landroi. Nou, bann jeni ni koné azot bann zimin, mé zot, bannzimin zot i koné pa nou, bann jéni, é si nou ni gingn oir azot, zot bann zimin zot gingn pa oir anou.. Kan ou sar fine ariv out landroi, mète la bag an arzan-la dsi out doi é ou va vnir abou oir bann jéni épi zot vilaz. Si wi tir sa dsi out doi, sansa si wi pèrd ali wi gingn ar pi oir bann jéni é nout vilaz va disparète konmsi li l’avé zamé égzisté. Astèr assiz dsi out tapi, fèrm out zyé é m’a transporte aou. Mamadou la bien akoute ali, li la bien fèrm son zyé, épi in pti guiguine lo tan li té fine ariv dann son vilaz konm si li lété dann in mazigador.
Landomin matin Mamadou la mète la bag dsi son doi é li la vi bann jéni, zot band kaz, toute zot laktivité é li la parti rand in vizite la famiy son kamarade é li la di azot :.
« Lo zéni zot paran i fé dir azot bonzour épi i di azot li kontinyé son zétide dann péi li la parti, in provinss péi Sénégal.
— La famiye la domand ali : « Oussa i lé nout zanfan ? pou kossa li lé pa la avèk ou ? »
— li la réponde : « zot zanfan la di li néna ankor in ta zafèr pou aprann avèk lo savan é kan li sar fine aprann in bonpé li va rotourn dann zot vilaz ».
— A ! lo bann paran la di, nout zanfan i aprann bien li va réissi dan la vi Mamadou akoz ou la pa rèss laba pou aprann bonpé zafèr. Mamadou la répond, téi falé mi rotourn mon vilaz mé pétète in zour m’a rotourné.
Mon zistoir la pankor fini-samdi proshin zot va lir la suite.
Sept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
Le Parti communiste Chinois (PCC) est né le 23 juillet 1921, à Shanghai, dans la partie colonisée par la France. Le 1er octobre 1949, Mao proclame (…)
Mézami, si mi di azot La Rényon i repoz dsi in volkan, zot va dir amwin, kan mi di sa, dizon mwin la pa di arien. Si mi di demoune lé pa kontan, (…)
En 2019, les émissions de gaz à effet de serre générées sur place à La Réunion, que ce soit par les activités économiques ou les logements et (…)
Mézami, médam zé méssyé,néna dé shoz mi yèm bien dann la tradissyon kréol ;Sé bann kozman i marke la solidarité dann noute sossyété. Zot i koné lo (…)
Les catastrophes climatiques pourraient coûter jusqu’à 5% du PIB de la zone euro d’ici 2030, selon la Banque Centrale Européenne, qui pour (…)
La conférence historique sur le financement du développement à Séville s’est conclue avec un sentiment renouvelé de détermination et un accent mis (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Après les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
En avril 2025, la ministre malgache des Affaires étrangères, Rasata Rafaravavitafika a déclaré que "la position de Madagascar concernant la (…)
Le CIOM « national » aura bien lieu le 10 juillet au Ministère des Outre-mer, en présence du Premier ministre, François Bayrou et du ministre de (…)
L’État proposerait une transition sur 15 à 20 ans avec, in fine, une consultation sur un ou plusieurs modèles, selon un participant au discours (…)