
Kèl volonté zénéral ! In pé la boir kossa !
30 juin, parMézami zot i koné lo kozman k’i di konmsa : « la loi sé lékspréssyon la volonté zénéral. ».Poitan défoi ou lé a’dmandé kossa i lé oziss volonté (…)
5 septembre 2023, par
Mézami, mwin néna in zistoir pou rakonte azot. La pa in zistoir-zistoir, mé in zistoir vré tiré dann in fime-dokimantèr dsi la vi bann z’aborijene l’Australie. Mi panss fime la néna in nom an zanglé ki vé dir a popré : « Lo san k’i koul dann noute vène »... La sinéaste la fé fime-la, lé pa aborijene èl-mèm mé el i kritike bonpé lo gouvèrnman son péi pars solon èl li ariv pa done bann z’indijene lo mèm shanss k’i done bann zanfan blan dann l’édikassion.
Donk in zour bann z’amontrèz la gingn konm konsign fé rante la kiltir aborijene dann l’édikassion. Méyèr zafèr él la trouvé sé d’lir pou bann zanfan d’inn tribi in liv téi rakonte listoir bann zaborijene dopi lorijine ziska zordi. Donk èl i lir épi dann lo zistoir néna in sékanss téi parl bann zéspri é èl i di, zot téi kroi l’avé bann zéspri. L’èr-la in jenn marmaye l’avé dizan dann tan é té li lo prinsipal pèrsonaz lo fime-dokimantèr, la lèv dann son ban droite épi la di : « z’éspri, sa i égziss pou vréman ! ». Lo réstan d’la klass la pass in pé dann dézorde pars toute lo pti piblik té boulvèrssé par sak zot téi sorte viv ansanb.
I fo dir bann z’aborijene, sirtou bann shèf bann tribi z’indijene, i rakonte dopi dé zané mèm dé syèk a gogo pou bann zanfan zot pèp listoir lo pèp aborijene i viv dann l’Autralie dopi soisante mil z’ané alé oir bann blan l’ariv laba dopi solman kék santène z’ané donk listoir par bann z’aborijene épi listoir par bann blan lé forssé k’la pa lo mèm zistoir sirtou kan lé z’inn é lé z’ot néna in filozofi épi in kiltir tro pa parèye l’inn é l’ote.
Donk mwin té apré dir azot lo marmaye la drèss doboute dovan l’amontrèz épi li la di, bann zéspri i égziss pou vréman, la pa in kroiyanss son pèp...Aprésa l’ané la suiv son kour é lo marmaye la kontinyé bien travaye solon son manyèr é solon son kiltir mé kan li la la gingn son biltin li la romarrk li l’avé lo pli mové biltin toute marmaye dan la klass alé oir li lété sirman lo pli briyan zanfan z’indijene l’avé dann klass-la...Son momon la pran la pèr pou son garsson sirtou li la gingn kan li l’avé a pène katorzan,la tir ali l’ékol épi l’anvoye ali loin mèm dann l’Australie dann son famiye téi rèss loin-loin mèm.apré k’lariv inn –dé trikmardaz ni pé nparl in n’ote zour.
Mézami zordi mi rakonte azot arienk sa mèm pou dir azot kan néna in dékalaz kiltirèl tro gran rante lo pèp l’amontrèr o pouvoir é lo pèp l’amontré san in myète pouvoir, épi kan l’amontré néna in for karaktèr, lé dir pou li réissir dann in lékol i oi pa ditou lo mond konm son pèp i oi...Mi anparl azot sa mon bann zami léktèr noute zoinal Témoignages pars néna poin lontan dann noute zoinal la pass in nouvèl téi di konmsa :bande z’australien i sava vote par oui sansa par non in référandome pou lo zélékssion d’in roprézantan aborijene dann lo parlman australien avèk konm mission d’étidyé suivan la kiltir aborijene toute tèks lo bann dépité l’australie téi sava voté.
Komansman la kanpagn lopinyon piblik téi vé vote « oui » mé ofiramézir ké lo zour zélékssion i aprosh lo « non » i komanss pran l’avantaz é la rokonéssanss lo pèp aborijene lé risskab pa réalizé konm lo gouvèrnman aktyèl lo péi i voudré. L’aktyalité v’amontr anou si sé lo oui osinonsa sé lo non k’i gingn. Si sé lo oui lo pèp indijene va komanss son marsh an avan pou pliss rokonéssans é si sé lo non la rokonéssans lo pèp indijene va ropran in kou d’rokil ankor pliss.
A bon antandèr,salu !
Mézami zot i koné lo kozman k’i di konmsa : « la loi sé lékspréssyon la volonté zénéral. ».Poitan défoi ou lé a’dmandé kossa i lé oziss volonté (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
10 000 citoyennes et citoyens – paysans, scientifiques, médecins et victimes – se sont mobilisés dans plus de 60 villes en France pour alerter sur (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Médam zé Méssyé, la sossyété zot i ansouvien lo tan l’avé lo pou. Sa té in problèm pou zabitan noute péi pars pou-la sa i grate la tète, é i rann (…)
Les députés ont inscrit dans la loi un premier objectif d’atteindre « 87,5% » du Smic dès le 1er janvier 2026, tout en assurant de « prioriser le (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Des manifestants, réunis le 23 juin devant les institutions européennes, ont demandé la suspension de l’accord d’association liant l’UE à Israël. (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)