Listoir vré d’in zanfan aborijene dann in vilaz l’Australie d’zordi.

5 septembre 2023, par Justin

Mézami, mwin néna in zistoir pou rakonte azot. La pa in zistoir-zistoir, mé in zistoir vré tiré dann in fime-dokimantèr dsi la vi bann z’aborijene l’Australie. Mi panss fime la néna in nom an zanglé ki vé dir a popré : « Lo san k’i koul dann noute vène »... La sinéaste la fé fime-la, lé pa aborijene èl-mèm mé el i kritike bonpé lo gouvèrnman son péi pars solon èl li ariv pa done bann z’indijene lo mèm shanss k’i done bann zanfan blan dann l’édikassion.

Donk in zour bann z’amontrèz la gingn konm konsign fé rante la kiltir aborijene dann l’édikassion. Méyèr zafèr él la trouvé sé d’lir pou bann zanfan d’inn tribi in liv téi rakonte listoir bann zaborijene dopi lorijine ziska zordi. Donk èl i lir épi dann lo zistoir néna in sékanss téi parl bann zéspri é èl i di, zot téi kroi l’avé bann zéspri. L’èr-la in jenn marmaye l’avé dizan dann tan é té li lo prinsipal pèrsonaz lo fime-dokimantèr, la lèv dann son ban droite épi la di : « z’éspri, sa i égziss pou vréman ! ». Lo réstan d’la klass la pass in pé dann dézorde pars toute lo pti piblik té boulvèrssé par sak zot téi sorte viv ansanb.

I fo dir bann z’aborijene, sirtou bann shèf bann tribi z’indijene, i rakonte dopi dé zané mèm dé syèk a gogo pou bann zanfan zot pèp listoir lo pèp aborijene i viv dann l’Autralie dopi soisante mil z’ané alé oir bann blan l’ariv laba dopi solman kék santène z’ané donk listoir par bann z’aborijene épi listoir par bann blan lé forssé k’la pa lo mèm zistoir sirtou kan lé z’inn é lé z’ot néna in filozofi épi in kiltir tro pa parèye l’inn é l’ote.

Donk mwin té apré dir azot lo marmaye la drèss doboute dovan l’amontrèz épi li la di, bann zéspri i égziss pou vréman, la pa in kroiyanss son pèp...Aprésa l’ané la suiv son kour é lo marmaye la kontinyé bien travaye solon son manyèr é solon son kiltir mé kan li la la gingn son biltin li la romarrk li l’avé lo pli mové biltin toute marmaye dan la klass alé oir li lété sirman lo pli briyan zanfan z’indijene l’avé dann klass-la...Son momon la pran la pèr pou son garsson sirtou li la gingn kan li l’avé a pène katorzan,la tir ali l’ékol épi l’anvoye ali loin mèm dann l’Australie dann son famiye téi rèss loin-loin mèm.apré k’lariv inn –dé trikmardaz ni pé nparl in n’ote zour.

Mézami zordi mi rakonte azot arienk sa mèm pou dir azot kan néna in dékalaz kiltirèl tro gran rante lo pèp l’amontrèr o pouvoir é lo pèp l’amontré san in myète pouvoir, épi kan l’amontré néna in for karaktèr, lé dir pou li réissir dann in lékol i oi pa ditou lo mond konm son pèp i oi...Mi anparl azot sa mon bann zami léktèr noute zoinal Témoignages pars néna poin lontan dann noute zoinal la pass in nouvèl téi di konmsa :bande z’australien i sava vote par oui sansa par non in référandome pou lo zélékssion d’in roprézantan aborijene dann lo parlman australien avèk konm mission d’étidyé suivan la kiltir aborijene toute tèks lo bann dépité l’australie téi sava voté.

Komansman la kanpagn lopinyon piblik téi vé vote « oui » mé ofiramézir ké lo zour zélékssion i aprosh lo « non » i komanss pran l’avantaz é la rokonéssanss lo pèp aborijene lé risskab pa réalizé konm lo gouvèrnman aktyèl lo péi i voudré. L’aktyalité v’amontr anou si sé lo oui osinonsa sé lo non k’i gingn. Si sé lo oui lo pèp indijene va komanss son marsh an avan pou pliss rokonéssans é si sé lo non la rokonéssans lo pèp indijene va ropran in kou d’rokil ankor pliss.

A bon antandèr,salu !


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus