Lo bann çon san sédiye i fé arienk répète sa dopi dé tan zé dé tan

18 avril 2018, par Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spèss salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité mi oi koméla, bann rouj i aksèpe mèm i kontant azot La Rényon, départman fransé alé oir avansa zot téi vanj pou l’otonomi. Otonomi avèk départman sa la pa lo mèm z’afèr sa ! Ou i pé pa z’ète pou inn épi pou l’ot an mèm tan. An pliské sa, si mi tronp pa, l’otonomi la pa shomin-la k’i aminn droit dsi l’indépandans ? Si mi konpran azot bien zot i vé in n’afèr, san vouloir ali pou vréman tout an voulan ali. Sa la pa in manyèr tourn son kolé dovan déyèr sa ? Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant k’i koz toultan la boush rouvèr, si mi konpran aou bien néna plis sinkant‘ané ou i rabash lo mèm z’afèr, ou i trakass pa ou pou oir si lé vré, si lé fo mé sa i anpèsh pa ou répété, mèm mi pouré dir rabashé.

Poitan lé shoz lé sinp, lé mèm tro sinp sé pou sa k’zot l’apré rode lo plan kashé, kaziman rode lo pou dann in tète la poin shové. Pars kan ni di néna dé bone shoz lété fé dopi la loi 1946, sa lé vré, mé kan ni di galman lo bit nou téi aviz l nou la pankor trapé. Antansyon la pa dopi koméla ni di sa, mé dopi 1959 : nou la zamé di i trapré pa désèrtin rézilta, mé nou la di galman lo rézilta k’i apèl in vré dévlopman sète-la ni trp ré pa zamé san in bon shanjman.
Kisa i di La Rényon sé in départman atipik, la pa nou, sé l’insee. Kisa la di nou lé dann in péi d’kroisans san dévlopman, la pa nou k’i di mé bann z’indikatèr ofisyèl. Kisa i donn lo shif shomaz ? La pa Témoignages mél o bann shif ofisyèl. Kisa k’i di lo to l’ilétrism i bouz kaziman pa ? La pa nou sé bann shif ofisyèl. Kan i di nout prodiksyon intèryèr i arète pa dégréné, la pa nou k’i di sa mé bann shif ofisyèl ankor in kou. Astèr kan i di nou lé dann in réjime néokolonyal dopi 70 z’an, sé nou k’i di sa mé ni fé arienk donn in nom in réalité. Kan i di i fo koup la kord lo néo-kolonyalis, sé nou k’i di sa, mé ni fé arienk donn in solisyon pou in problèm lé kaziman san solisyon si i bouj pa l’bato.
Alor, tout out bann kozman, matant, i tien pa d’bout é lé domaz néna in bann çon san sédiye i fé arienk répète sa dopi dé tan zé sé tan. Tok ! Pran sa pou ou !

A la Une de l’actu

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus