
Une nouvelle prison au Port : une hérésie !
3 juillet, parUne information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
30 zwin 2017, sanm
Yèr moin la parl la késtyonn lo dédoublaz bann klass kour préparatoir é moin la di, san z’alé dsi lo fon dé shoz sak mi pans dé sa. Solman moin la soulèv in n’ot késtyon, sanm pou moin, sa lé fondamantal pou La Rényon konm pou tout péi néna in lang ofisyèl épi in lang dévalorizé par raport lo lang ofisyèl : zot i koné, i apèl pa sa « bilingism », mé i apèl sa « diglosi ». Lo dé lang i égzis dann la vi d’moun mé na inn lé pliské valorizé donk i mète ali anlèr é l’ot lé rabésé si zot i vé.
Sanm pou moin, i pé profite lo dédoublaz bann CP pou donn in plas pli z’inportan ké koméla, isi La Rényon, pou nout kréol rényoné. Pou kosa mi di sa ? Dabor pars lo dédoublaz lé riskab foiré si i tienbo pa kont lo bagaz linguistik bann zanfan rényoné sis sétan par la. Dann in péi ousa nana 80 % d’moun i déklar avèk l’insee zot lé kréolizan san pour san, sansa zot i pratik lo kréol épi lo fransé, i pé pa aplik lo mèm amontraz ké dan La frans kontinantal.
Amoins k’in pé i pans lo kréol rényoné va disparète par li mèm donk i pé kontinyé tap dosi ? L’èrla mi pé dir azot, zot i bour z’ot doi dann z’ot zyé. Pars nout lang kréol i rokil pa, li avans mèm.
Alors, akoz pa fé in bonpé klass biling ? A bon ! Na inn i souf dann mon zorèy pars i sava anbosh bann z’amontrèr I sort La Frans donk kont pa dsi plis z’amontrèr rényoné ! Lèss tonbé lo « donn kréol travaye ! ». Si sé sa, i fo tout demoun i pran pozisyon la dsi. So kou isi dann l’intéré bann z’anfan La Rényon, an touléka lo katrovin pour san moin la parl an o la.
Akoz pa in bann klass biling, é in kantité z’amontrèr biling ? Pars bann mèt lékol lé pa formé ? Sa sé in n’afèr i tienbo pa d’bout sa pars an kontrèr nana in bonpé lé formé pou sa, é zot lé bien kapab amontré dann la lang kréol konm dan la lang fransé. Anplis, sanm pou moin, nana si tèlmann moun diplomé ké zot i pé fé z’ot travaye konm k’i fo avèk l’ède épi lo konsèy bann profésèr l’ékol la fine bien éspérimanté la dan…
Arzout èk sa mi pans sé inl’okazyon pou mète anlèr in métod l’aprantisaz l’ékritir épi l aléktir biling isi La Rényon. In l’okazyon a pa manké.
Nb i fodré ni parl galman bann ti marmaye la grandi dann lo shimaoré. Si i fé pa in kont avèk sa, lo dédoublaz CP lé riskab ète in l’éshèk pou zot osi, anplis ké pou bann marmaye san pour san lang kréol dann z’ot milyé d’famiy épi voizin.
Une information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Alors que Mayotte subit un enchevêtrement de crises - pauvreté structurelle, dégradation des services publics, conséquences dramatiques du cyclone (…)
La FSU Emploi Réunion tient à rappeler que la mise en œuvre des programmes de transformation de France Travail, issus de la loi Plein Emploi, ne (…)
Mézami, zot i rapèl lo mo kazou ? Mi anparl pa bann vyé roshé konm mwin mé la zénérassion d’apré. Si mi di kazou, kossa zot i oi dann zot (…)
Une délégation du "Collectif des usagers de la ligne Réunion - Comores" a été reçue le 2 juillet à la Région, à la demande de la Présidente (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)