Un vestige de la société esclavagiste est en train de tomber
11 juin, parCourrier des lecteurs
12 juillet 2023, par

Kan le lopérassion Wambushu la komanssé mwin téi kroi sa lété in lopérassion kont-bidonvil é mwin té i trouv sa ziska bien. Ziska bien ké l’éta i désside fini lo bande bidon-vil néna dann Mayotte. Dopi 1975 ké Mayotte lété ratashé avèk La franss, lété déza tan ké la grande répiblik fransèz i désside fini in kou avèk sa.
An mwin mèm, mwin téi di : siprime bande bidonvil sé in kékshoz ki rolèv de l’éta é si l’éta i désside pran lo toro par lé korn, pou koué roprosh ali in n’afèr konmsa. Lé vré k’in pé téi di l’éta lé pa dann la légalité vi k’La franss la pa réspèkt lo droi internassyonal pou la dékolonizassion bannzil komor. In gro poin, mé si sa i pèrmète détrui bande bidonvil Mayotte épi donn bande famiye shakinn inn bone kaz— Dann lo mal néna in bien é alon kontante avèk sa pou linstan.
Donk mwin téi rogarde télé Mayotte avèk l’éspoir oir in péi an shantyé apré fé batiman partou késtyonn roloz bande dékazé, mé sa mwin téi oi pa . Mwin téi di la télé i amontr pa mé lo bande batiman i doizète kékpar. Issi ossi La Rényon la fé in politik anti-bidonvil donk sé in n’afèr ké ni koné.A ! Mi antrovoi kékshoz dsi lo rolojman : in ta avèk in paké konténèr é sa i doi ansèrv pou roloz bann dékazé avèk papyé-bande san papyé téi mète déor si téi gingn trapé otroman zot téi sar in ote koté apré konm di la shanson « kour déyèr an atandan ! »
Dann gouvèrnman Macron in pé toute lé konmsa : kan zot i di zot i sava fé kékshoz la plipar d’tan i fé d’ote shoz é in politik anti-bidonvil i transform an konténérizassion la popilassion. In konténèr par famiye, avèk in rido dann milyé pou sépar lo li kour-pa bande paran avèk sète bande zanfan .La kizine lé anba dann in n’ote konténèr-parèye pou pran lo bin. Frizidèr lé dsi bato é la klime atrdra viendra.
Méssyé lo minist wi véré La Franss loze bande franssé l’égzagone konmsa ! wi antandré kozman ! Mèm l’Onu sré kapab mèle dann ta, pars anplisské sa, i fé sho la dan é néna poin lo komodité k’i fo. Skiz amwin si mi oi arienk lo mépri ladan : in fasson d’dir si zot i gingn pa sak zot i vé kontante avèk sak zot néna. Mèm lo volé sékirité d’apré sak i di li lé an pane. Zot i panss sa lé dign d’in gran péi konm La franss sa ? Lo Pir sé ké nou la pankor vi lo pir.
A bon antandèr, salu.
Courrier des lecteurs
Mézami , néna par-la dë somenn in sèrtin prézidan zétazini la di dann in konféranss de press li lé dakor pou ashté bannzil chagos mé sa sé in (…)
In kozman pou la rout
La Réunion dans la mondialisation sans protection
La Réunion dans la mondialisation sans protection
Ouverture hier à Sainte-Suzanne
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture