
Hommage à la femme de Bruny PAYET
1er juillet, parLa section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
12 juillet 2023, par
Kan le lopérassion Wambushu la komanssé mwin téi kroi sa lété in lopérassion kont-bidonvil é mwin té i trouv sa ziska bien. Ziska bien ké l’éta i désside fini lo bande bidon-vil néna dann Mayotte. Dopi 1975 ké Mayotte lété ratashé avèk La franss, lété déza tan ké la grande répiblik fransèz i désside fini in kou avèk sa.
An mwin mèm, mwin téi di : siprime bande bidonvil sé in kékshoz ki rolèv de l’éta é si l’éta i désside pran lo toro par lé korn, pou koué roprosh ali in n’afèr konmsa. Lé vré k’in pé téi di l’éta lé pa dann la légalité vi k’La franss la pa réspèkt lo droi internassyonal pou la dékolonizassion bannzil komor. In gro poin, mé si sa i pèrmète détrui bande bidonvil Mayotte épi donn bande famiye shakinn inn bone kaz— Dann lo mal néna in bien é alon kontante avèk sa pou linstan.
Donk mwin téi rogarde télé Mayotte avèk l’éspoir oir in péi an shantyé apré fé batiman partou késtyonn roloz bande dékazé, mé sa mwin téi oi pa . Mwin téi di la télé i amontr pa mé lo bande batiman i doizète kékpar. Issi ossi La Rényon la fé in politik anti-bidonvil donk sé in n’afèr ké ni koné.A ! Mi antrovoi kékshoz dsi lo rolojman : in ta avèk in paké konténèr é sa i doi ansèrv pou roloz bann dékazé avèk papyé-bande san papyé téi mète déor si téi gingn trapé otroman zot téi sar in ote koté apré konm di la shanson « kour déyèr an atandan ! »
Dann gouvèrnman Macron in pé toute lé konmsa : kan zot i di zot i sava fé kékshoz la plipar d’tan i fé d’ote shoz é in politik anti-bidonvil i transform an konténérizassion la popilassion. In konténèr par famiye, avèk in rido dann milyé pou sépar lo li kour-pa bande paran avèk sète bande zanfan .La kizine lé anba dann in n’ote konténèr-parèye pou pran lo bin. Frizidèr lé dsi bato é la klime atrdra viendra.
Méssyé lo minist wi véré La Franss loze bande franssé l’égzagone konmsa ! wi antandré kozman ! Mèm l’Onu sré kapab mèle dann ta, pars anplisské sa, i fé sho la dan é néna poin lo komodité k’i fo. Skiz amwin si mi oi arienk lo mépri ladan : in fasson d’dir si zot i gingn pa sak zot i vé kontante avèk sak zot néna. Mèm lo volé sékirité d’apré sak i di li lé an pane. Zot i panss sa lé dign d’in gran péi konm La franss sa ? Lo Pir sé ké nou la pankor vi lo pir.
A bon antandèr, salu.
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
C’est avec tristesse que nous apprenons le décès de Nadia Payet, veuve de notre camarade Bruny Payet. Témoignages adresse ses condoléances à (…)
Mézami zot i koné lo kozman k’i di konmsa : « la loi sé lékspréssyon la volonté zénéral. ».Poitan défoi ou lé a’dmandé kossa i lé oziss volonté (…)
Face à l’urgence de la situation de la maltraitance animale à La Réunion, l’association CIANA a lancé un appel aux décideurs, afin de "travailler (…)
Mézami,médam, zé méssyé , la sossyété, lé pa toulézour wi gingn in bon akèye. Défoi oui, défoi non, sirtou dann in sossyété wi koné pa bien lo (…)
Cinq mois après le lancement du plan « Anti-bandes », composante majeure du plan d’action départemental de restauration de la sécurité au (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Une fois de plus, des femmes sont la cible d’une forme de violence lâche, insidieuse et profondément inquiétante : les attaques à la seringue dans (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)