Lo dérègloman klimatik : akoz so blakaout dsi lo travaye Paul Vergès ?

16 zwiyé, sanm Justin

Mézami mwin la konète La Franss dann bann zané 1955-1956 é mi pe dir azot dann tan-la té in drol pèryod késtyonn tanpératir : kan la fé fré la pa féfré pou zoué é kan la fé sho la pa fé sho pou zoué. Mwin té laba dann Montpellier é mi pe dir azot pou mwin pti yab Boi-d’Nèf-Sin-Dni ébin mwin la gouté.

Mon famiye la parti dann sud pars laba, nou téi kroi lo klima té pliss méyèr ké lé zot koté. Dann livèr la fé moinss vin dogré é dann lété tèrmomète té bon pou ésplozé avèk trant sink dogré é mèm myé ébin sa la étone amwin pou vréman ékfoi. Mwin k’lavé aprann la Franss sé in klima tanpéré.

Dann tan-la demoune laba téi di sa sé in n’afèr éksépssyonèl é nou la panss nou l’avé solman shoizi in mové pèryode pou alé bate in karé laba. Mé wala éksépssyonèl oui, mé apréssa bann pèryode éksépssyonèl la anshéné.

Na dé troi somenn in zanfan i travaye laba dann la franss la di amwin dann téléfone, dann son kaz an zourné té i fé 35 dogré mé déor sé karant-de degré konmsi toudinkou la Franss la zète son lank dann dézèr Sahara. Mé sète foi si i koné kossa i lé é par la fote de ki : i apèl sa dérègloman klimatik é sa i parvien in bonpé par travaye demoune.

Souvan défoi travaye demoune sa i anrishi bann rish é zot rishèss i konte an milyon é an milyar. Biensir i di travaye bann pti kolon ossi i dérèg lo klima mé i fo bien romarké bann pti kolon i désside pa par zot mèm sak zot i fé é sak i désside ébin zot i fé fortine é pou lo klima sa i kont an kantité d’gaz karbonik épi d’ote gaz a léfé d’sère avèk lo dérègloman klimatik a la klé é in bann mové konsékanss i sava ansanm.

A ! Biensir in pé i di zot téi koné pa mé issi La Rényon nou na pwin zéskiz pars shé nou l’avé in gran bononm i apèl Paul Vergès é Paul téi porézuide l’onerc é li la fé shak abné pandan onz an avèk son linstitu in rapor konplé dsi lo dérègloman klimatik… Mé kékshoz inkroiyab bann média sirtou bann gran média la pa trouv in tan pou invite ali pou li ésplik le moune kossa l’avé dann son bann rapor.

In gran konplissité avèk bann zaktèr-koupab lo dérègloma mé nou va an roparl de sa. Astèr ke Paul lé mor dopi dizan, pétète i pé trouv in tan pou anparlé.

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus