
Une nouvelle prison au Port : une hérésie !
3 juillet, parUne information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
27 févrié, sanm
Mézami, mwin la fine anparl azot kékfoi mon gran-mèr Berthe pars mwin té i yèm bien son fasson oir lé shoz sinploman. Mi rapèl in zour mi trouv aèl apré manj in krouton d’pain avèk dosik dossi. L’èr-la mon gran-mèr i di avèk mwin : « Mon anfan mi yèmré manz kékshoz bon pou léstoma, bon pou lo porte-moné, bon galman pou la boush… ». Mi di avèk èl : « myé k’sa la poin ! ». Soman mi romark shak foi mi trouv aèl el té apré manj lo mèm zafèr.
Mon granmèr la pass l’ote koté la vi l’ané 1960 é dann tan-la mi diré demoune lété kant mèm in pé frugal. Koméla la shanjé pars koméla i rode lo méyèr produi épi lo méyèr transformassion pou alé — sanm pou mwin — an dirékssion la souvrèneté alimantèr. Mi profèr k’i di lotosifizanss alimantèr — i di ossi lotonomi — pars pou nou toussèl konm ni lé dann milyé losséan indien, avèk lo gou nou néna épi déssèrtènn difikilté ranpli par nou mèm noute boujaron avèk dé shoz bon pou la boush, pou la santé, pé s’fèr pou lo porte moné hmm ! Hmm ! Lé pa défandi viz lo pli o possib.
Mézami mwin la fine anparl azot bann zémission i anparl bann produi bon kalité natirelman, transformé an produi bone kalité épi déstinassion la konsomassion intéryèr, konm ékstèryèr déor sak i rode arienk lo bon pou manzé é pa solman la kantité mé la kalité… O fète ! Mi sorte antann laba dann la foir agrikol Paris bann zékspozan rényoné la gingn in paké pri d’onèr ; sinkante médaye é an parmi vinnsink médaye an or. Mi doi dir azot sa sé kékshoz i bote amwin mèm si mwin lé pa ala roshèrch bann produ gou péi. Mi dovré si mwin lé patriyote ékonomik.
Astèr, pou mwin sa sé kékshoz k’i anonss lo dévlopman bann prodikssion bon kalité épi bann transformasion d’kalité galman. Mi rapèl in zour Paul Vergès té apré anparl anou bann produi rényoné, zot kalité, épi zot kantité pars lotosifizanss sé produir lo maksimome ké ni pé bann podui d’kalité an mèm tan d’ète valab pou lésportassion. In foi anplass mwin la konsidèr kamarade Paul l’avé rézon pou vréman-li l’avé in vizyon d’ote la poin !
A bon antandèr salu !
Justin
Une information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Alors que Mayotte subit un enchevêtrement de crises - pauvreté structurelle, dégradation des services publics, conséquences dramatiques du cyclone (…)
La FSU Emploi Réunion tient à rappeler que la mise en œuvre des programmes de transformation de France Travail, issus de la loi Plein Emploi, ne (…)
Mézami, zot i rapèl lo mo kazou ? Mi anparl pa bann vyé roshé konm mwin mé la zénérassion d’apré. Si mi di kazou, kossa zot i oi dann zot (…)
Une délégation du "Collectif des usagers de la ligne Réunion - Comores" a été reçue le 2 juillet à la Région, à la demande de la Présidente (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)