
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Zistoir pou rakont dsi galé :
24 octob 2020, sanm
Zordi ankor mi domann dann mon kèr pou kosa Binan, garson épi kanaye, Zenn Zan kartyé Boi d’nèf Sin-Dni l’ariv in zour a bataye konm lo shien, dimansh an dimansh an dimansh-troi dimansh de ran. Poitan kartyé mi anparl azot lé pti, ankor pli pti dann tan-la ké koméla épi la lang demoun téi bate bonpé kaziamn an kouran. Mé oila, mi sort bien la-ba mé moin la zamé koni kossa kla éspassé pou fé lèv in ène konmsa rant dé marmaye bien kaziman voizin, kaziman kamarad do pi étan pti.
Poitan zot i koné kan dé zenn zan i bataye konmsa dabitid la poinn sogré pou pèrsone. Défoi sa téi ariv pou inn fiy : pars inn i koutiz la fiy é l’ot i voudré ossi fé in fyon sanm èl é par zalouzri i ariv a shoké. D’ot foi sé kérèl de famiy pou lo bien : in bien mal partazé, inn i pans li la poin la par k’i rovien ali, é li pans néna proférans dann la famiy. Alor i pé ariv a diskité, a dispité, a roul atèr an finnkont. Néna d’ot sé pou d’ot shoz rant demoun fashé pou kosa i koné pa : in sort ène i suiv bann famiy dopi dé zénérasyon édé zénérasyon. Mé sète foi isi, i koné pa pou kasa in ral kont konmsa l’arivé.
Lé vré demoun téi koné rant lé dé famiy l’avé kobm k’i diré dolo dann gaz-pou parlé an om modèrn. Mé konbienn foi néna dolo dann gaz rant dé famiy épi l’afèr i arète la san rotourn an aryèr, mé sana lé an avan non pli. Lé shoz téi agrav pa : demoun téi koné in famiy i koz pa avèk l’ot mé pa pliské sa. Té in pé drol oir bann zanfa n pa aksèp asiz inn koté l’ot, kisoi dsi l’ban katéshis, kisoi dann ban lékol. Mèmmoin la antansi dir in mésyé in pé rézonab la parti oir lo prètr pou domann k’i mète pa son pti zanfan koté d’in ot. Kan lo pèr la di pou kosa, li la réponn : « Sé pars nout dé famiy i koz pa ! ».
Lo Père la di ali toulmoun sé zanfan Bondyé donk pou Bondyé na poin arien d’shokan k’inn i asiz koté l’ot. Donk dimansh lo pèr la fé in prèshman dsi lo pardon é tout lo tranbloman épi inn famiy la tir son zanfan boi d’Nèf pou mète katéshis sint-klotid é l’ot zanfan la rèss Boi d’Nèf... La métrèss lékol la di èl i maye pa avèk sa pars èl lé layik épi èl i partaz pa bann rankine de kloshèr konmsa. Mé apré inn la parti dann milyé la klass é l’ot la vni dovan ziska k’i pass dann in ot klass é dan l’ot klass la éspass parèye.
Anfin konm mi di azot, dabitid épi dopi dé tan é dé tan, lé shoz i spass in pé konm sa, an pasifik, san ariv a gro bataye épi gro dispite... mé mi koz, mi koz, mi koz é sa i fé pa avans l’afèr é afors mi koz lé zafèr, mé ni arète tèrla pou zordi. Samdi proshin nou va oir la suite.
Dézyèm bout la fini mé lo zistoir lé pa tèrminé
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)