
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
19 zanvié 2021, sanm
Mézami si mi domann azot si La Rényon nora gingn fointe avèk lo kovid-rofoul ali dan la mèr, sansa anpèsh ali débark dsi nout téritoir, mwin lé sir é sèrtin néna in bonpé noré di oui - noré aprouv in kozman konmsa épi si i fo noré trouv, pou razouté, in bonpé nom d’zoizo pou souf sa dann zorèye méssyé Préfé, sansa madam Ladousètte é d’ot-lé vré lé z’inn épi lé zot konm i di la pa kass lé kate pate in kanar késtyonn konète fèr la par dé shoz dann in kriz konm sète ni travèrs la dopi prèss in n’an déza.
Astèr ni parl dsi lotonomi alimantèr konm in bon tik-tak pou ranpli nout prop gard manzé par nout prop mwayin san alé domann siouplé La franss épi d’ot pou ranpli ali nout plass. Mwin lé sirésèrtin néna in mazorité pou aprouv tik-tak la pou dir lé possib, lé fézab épi pou dir nou lé kapab : nou néna la kapassité pou sa, épi lo pèp rényoné néna son rossours umène pou li fé kékshoz konmsa. Mwin lé mèm sir in pé lé bon po bate dsi léstoma tèlman zot néna konfyanss dsi poinnvizé la.
Sa i anpèsh pa nou kriyé avan doulèr i ariv dsi nou. Mi souvien mon papa téi di kan li lété lopital : alor m’atann mwin lé mor pou kriy sokour. Mi panss li l’avé bien rézon dir in n’afèr konmsa é mwin mèm zordi étan déza in pé vyé-vyé mi panss mwin ossi lé riskab mi kriye avan la-o la fine ral amwin ziska kouloir lo gran passaz. Mwin la ékrir, mi rapèl, akoz i drèss pa kabaré in lopital militèr issi shé nou épi laba dann Mayotte avan nout lopital i gingn pi fèr fass.
Biensir la pa fé pars bann gran kalkilèr koko fromaz la déside solon zot algoritme zot toussèl i koné lo maniman la manivèl zamé o gran zamé nora bézoin in lopital militèr issi shé nou épi dann Mayotte. Pétète la vi tardra-viendra va donn azot rézon, pé sfèr la vi va donn amwin rézon mé konm i di souvan sa va donn bann rényoné épi bann mayoré in bèl zanm gingn rézon dsi in poinnvizé konmsa.
Poitan, vi nout éstatu, vi lo mank résponsabilité nou lé d’dan La Franss i pé pa défoss son résponsabilité é si li lé pa vréman an kapassité pou règ nout bann problèm li doi tir la losson épi anou de dir si vréman nou néna la kapassité, l’anvi é lo kouraz règ nout bann problèm anou par nou mèm. In solisyon rényonèz pou bann problèm rényoné mi pans sala in bon tik-tak pou nou.
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)