Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
19 zanvié 2021, sanm

Mézami si mi domann azot si La Rényon nora gingn fointe avèk lo kovid-rofoul ali dan la mèr, sansa anpèsh ali débark dsi nout téritoir, mwin lé sir é sèrtin néna in bonpé noré di oui - noré aprouv in kozman konmsa épi si i fo noré trouv, pou razouté, in bonpé nom d’zoizo pou souf sa dann zorèye méssyé Préfé, sansa madam Ladousètte é d’ot-lé vré lé z’inn épi lé zot konm i di la pa kass lé kate pate in kanar késtyonn konète fèr la par dé shoz dann in kriz konm sète ni travèrs la dopi prèss in n’an déza.
Astèr ni parl dsi lotonomi alimantèr konm in bon tik-tak pou ranpli nout prop gard manzé par nout prop mwayin san alé domann siouplé La franss épi d’ot pou ranpli ali nout plass. Mwin lé sirésèrtin néna in mazorité pou aprouv tik-tak la pou dir lé possib, lé fézab épi pou dir nou lé kapab : nou néna la kapassité pou sa, épi lo pèp rényoné néna son rossours umène pou li fé kékshoz konmsa. Mwin lé mèm sir in pé lé bon po bate dsi léstoma tèlman zot néna konfyanss dsi poinnvizé la.
Sa i anpèsh pa nou kriyé avan doulèr i ariv dsi nou. Mi souvien mon papa téi di kan li lété lopital : alor m’atann mwin lé mor pou kriy sokour. Mi panss li l’avé bien rézon dir in n’afèr konmsa é mwin mèm zordi étan déza in pé vyé-vyé mi panss mwin ossi lé riskab mi kriye avan la-o la fine ral amwin ziska kouloir lo gran passaz. Mwin la ékrir, mi rapèl, akoz i drèss pa kabaré in lopital militèr issi shé nou épi laba dann Mayotte avan nout lopital i gingn pi fèr fass.
Biensir la pa fé pars bann gran kalkilèr koko fromaz la déside solon zot algoritme zot toussèl i koné lo maniman la manivèl zamé o gran zamé nora bézoin in lopital militèr issi shé nou épi dann Mayotte. Pétète la vi tardra-viendra va donn azot rézon, pé sfèr la vi va donn amwin rézon mé konm i di souvan sa va donn bann rényoné épi bann mayoré in bèl zanm gingn rézon dsi in poinnvizé konmsa.
Poitan, vi nout éstatu, vi lo mank résponsabilité nou lé d’dan La Franss i pé pa défoss son résponsabilité é si li lé pa vréman an kapassité pou règ nout bann problèm li doi tir la losson épi anou de dir si vréman nou néna la kapassité, l’anvi é lo kouraz règ nout bann problèm anou par nou mèm. In solisyon rényonèz pou bann problèm rényoné mi pans sala in bon tik-tak pou nou.
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)