Lo kapitol lé kosté sanm la rosh tarpéyène !

9 zanvié 2013, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spès salté,

A-ba ! Sé konm sa lo shanjman don, mon nové ? Zot la soul anou avèk se Hollande-la. Solon zot, té i falé ni kont dsi li pou tir bann Rénioné dan la tablatir zot la tonbé. D’apré zot, sirtou d’apré bann rouj-de-fon, konm par in majigador, li té i sava tir in pijon dan son mansh, li té i sar sirmont la kriz, transform sa an pèriod dévlopman. Parl pi bann réform : zour an zour, li té i anons sa, konm in moun té i sar fé pou vréman. San traïzon ? Bien antandi, san traïzon ! Zot té i oi pa lo pti figuir l’anz Gabrièl don ? Eskiz mon pardon, mé si mi tronp pa, la, zot l’ashté in sha dan sak ! Konm i di dan lo provèrb, é an final de kont, zot té i koné mèm pa koman li lété, kèl koté son figuir té viré. Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :

Mon vié matant k’i koz touzour la boush rouvèr,

Mi san tout kontantman nana dan out kèr, pars ou i pans, la koup la fine manké pou François Hollande épi bann sosialis. Ou i pans, la droit nana in voi roiyal dovan èl pou arpran pouvoir ? Poitan, konm di lo kont, i fo pa vann siflé lo merl avann avoir trap ali. Sanm pou moin, la gosh sosialis i komans ronons son bann réform inn apré l’ot, é la droit lé kontan. Solman, so foi isi, nana in mouvman la gosh radikal é li vé pa lès ali fèr. La prèv ? D’apré sak mi oi dann télé, èl i vé pa lès aèl fèr épi èl na poin l’intansion kapitil an raz kanpagn. Dan l’Outre-mer, la sitiasion lé si tèlman katastrofik ké moin sré pa étoné demoun i arkomans révolt in kou. In kotèr dsi in janm de boi ? Sa i guéri pa in blésir. Dopi lontan, in pé i tir signal d’alarm, i di tansion pangar. Etone pa si lo zour la révolt i tonm dann périod sink-an François Hollande. Akoz ? Pars ziska zordi, na poin vré solision pou nout problèm, é ziska isi, demoun i atann sa. La droit, èl lé mal vi é i kont pa dsi èl pou trouv bon solision. La gosh, si èl i konpran pa lé shoz i san l’ay, mi oi èl lé mal parti. konm di lo provèrb : lo kapitol lé kosté sanm la rosh tarpéyènn. Tok ! Pran sa pou ou !

Justin

NB : Dann zournal mardi lo uit janvyé, Justin l’amaye son pyé dann tapi pars Gramoun Larivière, lé bien vivan. La prèv ? Li sort fète son san t’an bien antouré par son bann famiy.


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus