Lo kolonyal la sorte par la porte épi la rorante par la fénète !

4 zanvié 2023, sanm Justin

Mézami pou sak konm mwin épi d’ote la viv plin-po lo bande zané soissante — mil nèf san soissante — bann mo konm dévlopman, dévlopé, sou-dévlopman, sou dévlopé, mal-dévlopman, produi intèryèr brut, tou lé zour sa lété dann noute kozman é bien antandi shakinn téi rèv oir son péi dévlopé.

Dévlopé ? Sa i vé dir demoune té i bénéfissyé toute lo bande zavantaz la vi modèrn épi son konfor é anpliss ké sa sa i provien par son réissite ékonomik avèk son bande séktèr konm lagrikiltir, lindistri épi son bande sèrviss bien ékilibré. An zénéral avèk in produi intèryèr brut konsékan par rapor son bande zabitan.

Mé oila nou la panssé pou ète dévlopé lo péi téi doi pass — si li lé kolonizé — par la dékolonizassion é d’apré sak nou téi kroi sa i dové pèrmète anou é azot in bon mizanvalèr noute prop rossours… La Franss l’avé in takon koloni é la plipar la gingn lindépandanss kondission k’i fo pou an avoir in lékonomi dévlopé firamézir, épi bande zavantaz sossyal, kiltirèl, sanitèr. Langlétèr parèye, la Hollande parèye, la Belzik mèm to.

La Franss l’avé koloni bonpé pli gran ké li avèk bande péi konm Madégaskar, Alzéri, Marok, Tinizi, Indoshine, péi l’Afrike de l’Ouest épi d’ote. Langlétèr son koté l’avé bande koloni konm l’Inde, Lo Gana, lo Nigéria, lo Kénya, lo Tanganika épi d’ote ankor. Donk banna l’avé shakinn zot l’anpir kolonyal é oila ké banna la gingn lindépandanss é sak nou téi kroi téi sava arivé, la pa arivé .

Lo dévlopman la pa vni otomatikman : lo PIB la pa goumanté, lo péi la pa modèrnizé, lo bande zavantaz in péi modèrn pou son bande zabitan la pa vni non pli… Zot lété pi koloni, mé zot lété néo-koloni, zot téi fé zot loi mé an soumarin lo lansien péi kolonyal té a la bare.

Alor lo monde té touzour divizé an dë bande péi dévlopé épi bande péi lété pa dévlopé. Sinploman — d’apré mwin — pars bande kolonyal la sorte par la porte mé la rorante par la fénète.

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus