Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
4 zanvié 2023, sanm

Mézami pou sak konm mwin épi d’ote la viv plin-po lo bande zané soissante — mil nèf san soissante — bann mo konm dévlopman, dévlopé, sou-dévlopman, sou dévlopé, mal-dévlopman, produi intèryèr brut, tou lé zour sa lété dann noute kozman é bien antandi shakinn téi rèv oir son péi dévlopé.
Dévlopé ? Sa i vé dir demoune té i bénéfissyé toute lo bande zavantaz la vi modèrn épi son konfor é anpliss ké sa sa i provien par son réissite ékonomik avèk son bande séktèr konm lagrikiltir, lindistri épi son bande sèrviss bien ékilibré. An zénéral avèk in produi intèryèr brut konsékan par rapor son bande zabitan.
Mé oila nou la panssé pou ète dévlopé lo péi téi doi pass — si li lé kolonizé — par la dékolonizassion é d’apré sak nou téi kroi sa i dové pèrmète anou é azot in bon mizanvalèr noute prop rossours… La Franss l’avé in takon koloni é la plipar la gingn lindépandanss kondission k’i fo pou an avoir in lékonomi dévlopé firamézir, épi bande zavantaz sossyal, kiltirèl, sanitèr. Langlétèr parèye, la Hollande parèye, la Belzik mèm to.
La Franss l’avé koloni bonpé pli gran ké li avèk bande péi konm Madégaskar, Alzéri, Marok, Tinizi, Indoshine, péi l’Afrike de l’Ouest épi d’ote. Langlétèr son koté l’avé bande koloni konm l’Inde, Lo Gana, lo Nigéria, lo Kénya, lo Tanganika épi d’ote ankor. Donk banna l’avé shakinn zot l’anpir kolonyal é oila ké banna la gingn lindépandanss é sak nou téi kroi téi sava arivé, la pa arivé .
Lo dévlopman la pa vni otomatikman : lo PIB la pa goumanté, lo péi la pa modèrnizé, lo bande zavantaz in péi modèrn pou son bande zabitan la pa vni non pli… Zot lété pi koloni, mé zot lété néo-koloni, zot téi fé zot loi mé an soumarin lo lansien péi kolonyal té a la bare.
Alor lo monde té touzour divizé an dë bande péi dévlopé épi bande péi lété pa dévlopé. Sinploman — d’apré mwin — pars bande kolonyal la sorte par la porte mé la rorante par la fénète.
A bon antandèr, salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture