Lo kontra sé la loi rant lé parti é ki di violasyon di galman pinisyon-kondanasyon

4 mé 2018, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, moin lé a d’mandé si dann la tète bann rouj bann zidé kontrèr i mélanj pa souvan dé foi lé z’inn avèk lé z’ot. Si zot i vé mi domann amoin si zot lé pa tazantan anmayé dann in l’amayaz kontradiksyon. Donk koman zot i fé pou shap avèk in l’amayaz zot mèm la amayé. In légzanp : koman i pé vanj pou aboli lo kapitalism épi dann mèm tan ète dakor pou k’i vèrs, avèk nout l’arzan, la moné bann kapitalis é sirtou di pa moin la zamé fé z’afè konmsa.tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant i koz la boush rouvèr, ala so kou isi ou i rant dann ron lo sistèm kontradiksyon. Ala ké dsi out vyé zour ou la antann parl Marx avèk lo marksis é i étoneré pa moin si in zour ou i pran pa la karl lo parti. La pa in zirman sa matant !
An touléka, vi ké ou i anparl bann kontradiksyon konm in l’amayaz indémayab, sanm pou moin kontradiksyon sa i sava avèk la vi sa : néna an-o épi néna an-ba, néna lo médaye épi son rovèr-tète avèk flèr. Néna in fors i atir anou dann sant in diks kan li tourn épi sète i aral anou an déor. La plipar d’tan lo dé fors kontrèr I konpans inn-a-l’ot, konmsa ou I tienbo lékilib. Otroman kapotaz i atann aou.
Alon pran out légzanp : lo l’ède i vèrs bann l’antropriz dann désèrtin ka. Ou i pé z’ète kont lo kapitalis é z’ète pou in sibvansion piblik pou in l’antropriz. In l’antropriz lé riskab fèrmé, i fo ède ali pou pa fèrmé kansréti pou anpèsh lisansyé bann travayèr, kansréti ankor pou l’inportasyon pa kass lo rin nout prodiksyon.
Mé antansyon i fo i mark sa dann in kontra klèr avèk bann zobligasyon l’inn par raportalot : inn l’antropriz i ankès larzan vèrsé, sansa in dédiksyon l’inpo, l’ot li sov bann z’anploi. Otroman lé posib atak ali an zistis pou vyolasyonn kontra-.lo kontra sé la loi rant lé parti é si néna vyolasion i doi an aoir pinisyon-kondanasyon. Tok ! Pran sa pou ou.

Nb sak lé kritikab sé kan bann gran vaza i ankès larzan mé i réspèk pa bann z’obligasyo konm par ébzanp lo CICE (krédi in po konpétitivité épi anploi)

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus