Chômage à La Réunion : plus de 209 000 Réunionnais inscrits à France Travail
29 juillet, parL’échec d’un système
15 octob 2011, sanm

L’ané 1959, l’asanblé zénéral l’ONU la vote in déklarasyon dsi lo droi bann zanfan. Lé pa bien long, vi k’nana dis l’artik, mé lé inportan, é sa noré shanj la vi bann zanfan si tout péi té i réspèk sa pou vréman. Dan lo tèks, moin la trouv l’artik 7 é sanm pou moin, sa in n’afèr i kont. Kosa k’i di ? I di konmsa : in zanfan na lo droi an avoir in l’édikasyon gratuit, obligatoir o moins dan klass élémantèr. I di ankor, son l’édikasyon i doi pèrmète ali an avoir in kiltir zénéral, èk in shans égal èk sak lé z’ot, pou li dévlop son fakilté, son rézonman pèrsonèl, pou li pran son résponsabilité sosyal épi moral. Konmsa li sar in zour itil pou la sosyété.
Kosa i fé pans amoin sa zordi ? Na dé-troi z’afèr i fé pans amoin sa. Zot i an souvien, l’ané 2006, pétèt 2007, na in gouvèrnman l’avé l’intansyon tèst bann marmay l’ékol matèrnèl pou oir, an parmi, kisa lété riskab ète délinkan. Demoun la Frans la vanj kont sa épi gouvèrnman té blijé antèr lo projé. An pliské sa, dann projé-la, té i doi rouvèr in fishyé épi konsèrv sa pandan lontan. Zot i koné, lé pa rar in zanfan la fé kouyonad dan son vi, é si i doi gard sa, kèl konsékans sa i pé an avoir pou bann marmay, sirtou bann ti-kolon bien antandi... Dépi dé-troi zour, bann famiy lé trakasé par in n’ot afèr : minis l’édikasyon nasyonal la déside fé tèst dsi bann zanfan la matèrnèl pou oir kisa lé riskab pa gingn aprann bien lir. I doi diviz bann zanfan dan troi group : promyé group sar marké RAS, dézyèm sar marké group avèk risk, troizyèm sar lo group a o-risk.
Lé ga, zot i oi in zour in zanfan i artourn son kaz, épi i di son papa ou bien son momon, li lé dann in group o-risk. Moin lé sir, in pé lé kapab tir zot sab trann-dé épi alé rann in vizit l’ékol, é biensir pa tonm dsi lo vré résponsab, bien kalfétré dan son biro la-ba dann Paris. San alé ziské la, mi pans sa in n’afèr i fo pa ni lèss fèr. Lé bien fasil raz lo bidzé l’édikasyon nasyonal apré fé port la fote, pou komansé, dsi bann paran, épi zordi, dsi bann zanfan. Dizon lo viktime i dovien lo koupab, é lo koupab sar sirman pa la èk sa ! Li sar, konm d’abitid, o-zaboné absan !
Justin
L’échec d’un système
Mézami, pétète l’opinion nout péi i rann pa li kont dann kèl lanboulkidi ni rotrouv anou par l’fète lsak i éspass zordi dann moiyin oryan pa (…)
In kozman pou la rout
Conséquence de l’affaiblissement d’Air Austral par Didier Robert
Nouvelle alerte pour le désenclavement de l’île
Tribune de la CGPER
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)