
Mal-do-mèr dann sarèt
28 juin, parLo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
18 zanvié 2021, sanm
Mi sort lir lo préfé Mayotte i sort pran désèrtènn désizyon dsi bann rolasyon rant péi-la avèk bann péi déor : pou kinz zour nora poin bann transpor kisoi dann bato kisoi dann l’aviyon sof inn-dé ka partikiyé mé na poin pou gaté.
Kossa l’ariv laba ? Zot i koné konm issi épi in pé partou néna la kovid-19, mé anpliss ké sa néna in virus la muté : sète-la i sort l’afrik di sid é mèm s i bann savan i koné pa li tré bien, i di li lé pli danzéré pars pli kontaminan ké lo virus Kovid-19. Arzout èk sa partou oussa li pass li sirmont son momon é momandoné na pi la plass pou lo diz-nèf, néna arienk la plass pou li. ARzout èk sa i koné pa ankor si bann vaksin la fine trouvé i nyabou ète éfikass kont li.
Sé zisté rézon préfé Mayotte la déside aplik in bann mézir. Mézami mi anparl sa pou défann in lidé nout parti i défann dopi lontan, dopi Lo plan d’sirvi lané 1975 é lidé-la ni pé apèl ali lotosifizans alimanytèr, sansa ankor la sékirité alimantèr, sansa ankot lotonomi aliantèr. Kossa i lé sa ?si nou na pu done in définisyon, ni diré : « Lotonomi alimantèr sé lo ka d’in péi k’i satisfé lo bézoin son bann zabitan késtonn manzé par son prop moiyen. »
Sanm pou moin sa sé in n’afèr lé néssésèr, lé fézab é lé dann nout lintéré-avèk in kondisyon, in lagrikiltir par métode natirèl san l’angré shimik, san zinséktisid shilmik, san dézèrban – san glyphosate in vré poizon sète-la.. Pou nou ariv in lotonomi alimantèr byo avèk bann produi an kantité, an kalité épi an varyété.
Sak lo préfé d’Mayotte la désidé épou kinz zour an atandan pliis, sa i amontr ankor nout lotonomi alimantèr nou la pliské bézoin. Zordi sé bann maoré noré bézoin an promyé, mé domin nout tour é nou lé pa paré. Si nou léé in péi k’i komans ali é dopi mars l’ané dèrnyèr in pouvoir-si nou l’avé inn-noré du déside anbréye pou trap so lotonomi alimantèr-la.
La pa fé arien ! La di La Frans é d’ote va ranpli nout gard-manjé… Ni gingn pa don nou ? Ni gingn pa anpèsh la maladi rantré – pars nou la poin lo droi anpèshé ! Ni gingn pa non pli prépar anou an prékosyon pou ranpli par nout gard-manjé par nout prop mwayin. Lo kovid sé in gran malèr pou tout demoun, in vré tablatir, in malé diksyon mé si sa téi pèrmète anou, omoins, avans dann lo méyèr shominpou nou. Noré té pou nou in mal pou in bien.
Lo zour la pokor kléré, Zan-Lik, Mariz é sirtou Tikok la fine lévé, mèt azot paré. Madanm Biganbé i tir zot manzé-sofé, i donn azot, zot i manz. (…)
Le calendrier scolaire élaboré par le Rectorat pour les 3 prochaines années est désormais connu et fait débat. Pour cause, à l’exception de (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
Le Conseil départemental a décerné, le vendredi 27 juin, les prix « Thérèse Baillif » et « Célimène » lors d’une cérémonie organisée dans (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mé dam zé méssyé, la sossyété,dsi la késtyonn fors néna la fors natirèl, sak wi gingn an néssan épi an grandissan korèktoman. Mwin lé sirésèrtin (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Les élus de Guadeloupe ont adopté des résolutions « sur la fusion des deux collectivités, sur les compétences et l’autonomie fiscale », le 17 juin (…)
Des manifestants, réunis le 23 juin devant les institutions européennes, ont demandé la suspension de l’accord d’association liant l’UE à Israël. (…)
Normalien et énarque, chercheur en philosophie politique, Bruno Guigue est professeur invité à l’Université normale de la Chine du Sud (Canton) et (…)
L’État poursuit son engagement en faveur de la transition énergétique et de la décarbonation de l’électricité à La Réunion. À l’issue d’un appel à (…)