Sondaze domandé par lofis la lang : promyé morsso

Lo kréol rényoné sé in lang ou sé pa inn ? In késtyon inportan, in réponss inportan galman sirtou kan 85 % d’moune sondé i réponde par oui...

25 octob 2021, sanm Justin

Mézami, dizon mi poze azot in késtyon é dizon mon késtyon i porte dsi la lang kréol La Rényon. Si par égzanp mi domande azot si lo kréol rényoné sé in lang sansa si li lé pa inn. Mi oi zot tré bien apré kalkilé, pars zote plass mwin ossi mwin noré kalkilé : kalkil pou oir si sé in vré késtyon, sansa in fo késtyon, in késtyon k’i konte pou la po d’patate, sansa in késtyon kapital… Avansa pou di kréol rényoné, déssèrtin téi di lo parlé, d’ote téi di lo kozé, d’ote ankor téi di lo patoi, épi d’ote téi ansèrv toute sorte kalité mo mé la plipar kan zot téi di sa, l’avé dann zote tète lang lé pli for ké parlé, pli for ké kozé, pli for ké patoi, é pli for ké lé zote mo ankor.

Pou bande moune vèrssé dann la syanss lo langaj, l’avé poin difikilté pou zot pou dire sé in lang : lang konm lo promyyé manifèstasion légzistanss in pèpe. La marke son néssans, la marke li kontinyé viv, in zoutiye prinsipal dann son kiltir. Ala pou kossa sanm pou moin lo késtyon pozé lé inportan, é lo réponss ossi karéman inportan, karéman prinssipal dann la kiltire épi lidantité in pèp pou oir si pou demoune an zénéral-é pa solman pou bande zom de syanss – la lang sé in n’afèr k’i konte pou vréman, é ki pé done sa konm nom noute kréol rényoné.… Astère si ni rode in pé pliss kossa i lé in lang, ni pé trouv in définission ki di konmsa : in lang sé in sistème signal armé pou la kominkassion rante lé z’inn é lé z’ote, rante toute demoune i fé parti in mèm kominoté linguistik.

Sé po sa mi di lo késtyon pozé lé inportan, sé même in késtyon prinsipal, dann la vi an sossyété, dann la vi in pèp, é bien antandi la réponss lé galman kékshoze inportan. Lofis la lang la domande in linstiti d’sondaze pou fé foto léta lopinyon lé d’dan par raporte lo késtyon pozé an-o la. Axel Gauvin, Prézidan l’ofis la lang i di : l’ané 1959 téi anparl mèm pa, aprésa in sondaz zoinal la Rényon téi done 43 % pou lo oui, épi 43 % pou lo non, l’ané 2007-2008, l’avé 74 % pou lo oui, sète ané dèrnyé sondaze i done 14 % pou lo non, épi 85 % pou lo oui... Si ni di késtyon-la sa in késtyon kiltirèl inportan, i fo ni konsidère lo réponss bande sondé i done konm in réponss kapital : in fotografi léta lopinyon momandoné biensir, mé in fotografi k’i pèrmète pa k’i doute dsi linportans bande rényoné i rokoné zot lang kréol. La Rényon néna.

La prève si nou l’avé ankor bézoin ké noute pèp rényoné néna pou kominiké in linstriman li la fabriké li-mèm, li la pèrféksyone sa li même,, li la défande li-mèm kontre bande fors déstrukssyon. Apré, li la fé évolyé linstriman-la li apèl sa lang pars na poin d’ote méyèr nom pou nou done ali é sa i mérite anou é i mérite ali.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus