Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
28 zwiyé 2014, sanm

Mi pans zot i koné kisa lété Ernesto Che Guévara. Ga-la lété minis l’ékonomi dann gouvèrnman Cuba apré la révolisyon kibène dann l’ané 1959. Koman la nonm ali minis l’ékonomi ? Sa lété konm dann in fime. I paré, li té in pé an somèy kan Fidel, apré son gouvèrnman, la domann kisa lé ékonomist é konm li la konprann kisa lé kominis, li la lèv son doi ébin la nonm ali minis l’ékonomi. Sa sé in zistoir, pétète in lézann, touléka moin la lir sa par-la é mi vann azot konm moin l’ashté.
Donk kan li lété minis l’ékonomi, li la désid fé in l’institi pou travay dsi bann produi dérivé i tir dann kann. Sa i égzis zordi ankor. Si zot i vé z’informasyon la dsi, zot i pé alé lir dsi internet in lartik Témoignages la fé parète lo 22 zuiyé 2013 avèk konm tit : kann a sik, in pant mil rishès. Sak bann savan kibin é bann téknisien la trouvé la pèrmète lo péi pa pran lo fon kan L’amérik la désid boykot l’ékonomi kibène. Si zot i sava dsi internet zot va oir tout sak i pé fèr avèk kann. La pa arienk dann Cuba, mé galman Maurice, lo Brésil épi d’ot landroi i plant kann épi i travay dési pou gingn tir bann ko-produi, i di ankor bann sou-produi, sansa ankor bann produi dérivé… Dizon La Rényon lé pa tro an avans dsi la késtyon, mé d’ot l’androi demoun i dor pa é pou trouvé zot i trouv. Moin la vi kékpar dann in zournal antiyé i gingn tir ziska mil produi dann kann. I done pa lo list, donk na poin moiyin pou fé in list konplé , mé fransh vérité nana in bon kantité...
Alor, kèl loson pou nou ? Ni pé dir kann i pé an avoir in bon l’avnir é si kann i disparète, nout bon l’avnir i disparète ansanm. Dézyèm z’afèr ? Ni pé dir, tir bann produi dann kann, sa i fé pa an in zour, donk i fo lo tan é kan parlman éropéin la propoz amenn l’afèr ziska l’ané 2020, té in pé kourt, mé té moin kourt ké 2017 é bann négosyatèr sosyalis fransé l’avé bien tor aksèp lo dat 2017. Astèr nout ka lé pli difisil. In n’ot afèr : sa konvasyon Virapoullé, l’ané 1969, si i kas pa sa, é bin lé pa bon pou nou. Fransh vérité, mon kèr i fé mal kan lo patron Téréos i di, li ashète pa kann lo plantèr si li gingn pa vann lo sik in pri garanti. Sé konmsi, zordi ankor, li kapar tout rishès kann san ké lé prévi ké bann plantèr i gingn zot par la dan.
Justin
NB Dann l’il Maurice bann plantèr lé asosyé avèk bann l’izinyé, konm dann in kopérativ, é lo partaz lé pli zis pou lo sik, épi pou bann produi dérivé...
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial