Lo maloya la sonn lo révèye nout lidantité rényonèz

2 octob 2019, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité, mi sava dir aou in kékshoz ? Mi trouv lé étranj zot i parl pi maloya. Zot la tèlman korsh zorèye lo moun avèk sa, ké kan zot i anparl pi ni diré néna konm in gran silans. Kosa l’arivé don ? I intérèss pi zot, sansa zot lé tèlman afayi ké mèm sa zot i pé pi porté mète anlèr. Pé sfèr, lé tro lour pou zot sa zordi ? Sansa pétète zot la fine shanj l’avi dsi la késtyon ? Pétète zot i shanj zoué pars zot i yèm pi sète-la. Tok ! Pran sa pou toué !

Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz toultan la boush rouvèr mi èmré pou komansé ou i konstate maloya rokoni konm patrimoine l’imanité sé in gran-gran pa la fé dann shomin lo révèye nout lidantité. E li la fé gran pa la, pars parti kominis la lans l’afèr dopi néna soisantan déza. In viktoir nout parti, li la romète sa dan la min lo pèp rényoné avèk léspoir li viv son vi épi li avans anou dann nout konba pou la konsyans nou sé in pèp rényoné.
Matant Zélida, vi koné, i vé, i vé pa, maloya la partisip avèk tout bann pan nout kiltir rényonèz pou fé lèv nout lidantité épi la konsyans nout lidantié.konm nout prézidan Elie Hoarau tout bann pan nout kiltir rényonèz i partisip,-konm i di - pou la nésans nout lidantité rényonèz.konm listoir va rolèv sa in zour avèk lo maloya, lo moring, lo séga, nout lang kréol rényoné, nout kilti rényonèz nout parti la done in nouvo dépar dann la konstitisyon nout pèp rényoné. Tok ! Pran sa pou ou !

PadportMaloya

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus