Lo mépri pou noute kréol : Kèl déga la fine fé ! Kèl déga la pou fé ankor !

10 zanvié 2024, sanm Justin

Mézami bann shif l’INSEE ané pou ané i done pliss san dis mil zilétré. Dann in popilassion fèb an nonb konm la n’ote sa lé pa normal ditou… Noré té normal si l’avé poin assé lékol, si l’avé poin bann zamontrèr an kantité sifizante, si bann zamontrèr zot mèm l’avé poin diplôme, l’avé poin la formassion. Ni koné bien sa lé pa vré é si lo bann shif iofissyèl i done sak zot i done ébin la koz i fo alé rode aèl in n’ote koté.

Kèl koté ? Pou mwin i fo alé rogarde sa par koté lo mépri l’édikassion nassional néna de tou tan pou noute lang matèrnel. Noute lang matèrnèl sé lo kréol rényoné fitintan pou prèss san pour san la popilassion é astèr pou omoins katrovin pour san.

Alor nou la pass nèf moi dan lo vante noute momon. Aprésa avèk bann marmaye nou la koz kréol matin o soir, soir o matin é oila ni ariv lékol é kan ni ariv lékol astèr i koz pi kréol avèk nou, i done pi anou lo droi koz kréol, i fé konmsi noute lang matèrnèl sé lo franssé é sa lé pa vré ditou.

Sof si néna d’moune i ésplike anou noute tète lé pa normal ditou, i ésplike anou èl lé pa tayé pou l’aprantissaz lo franssé, donk in bonpé rante nou lé potéké é nou la poin la klé pou aprann lir épi ékrir dann la lang franssé — ni gingn pa dékode sa, nou pa kapab ankode sa. Pou toute sak lé batizé ilétré zordi, nou lé potéké…

Mé i vé pa ké ni apran lékol dann kréol. La di anou ané apré ané noute kréol la pa in lang, èl i pé pa pèrmète anou aprann lir, ékrir, konté, pass kanséti in pti diplôme pars sé komansman — mèm noute lédikassion la manké — pou sak li la manké.

Kèl déga komi, é kèl déga pou komète ankor.

A bon antandèr salu !

Justin

PadportImpasse du modèle

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus