
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
4 out 2021, sanm
Mézami mi sava pa anparl lo monde an zénéral. Mi sava pa diskite dsi lo monde avèk in gran M. Romark azot bien, mwin néna konm toute demoune mon pti lidé mé fransh vérité, mwin la pa anvi anparl sa zordi. Mi vé sirtou anparl mon péi.
Donk mon késtyon sé si mon péi i sava rèss parèye, sansa si li sar pli pire, sansa ankor si li sar méyèr kan lo pandémie sar fini par raporte zordi ? Dabor i fo ni rande anou konte lé difisil réponde in késtyon konmsa. D’apré mwin si ni vé noute péi, La Rényon i shanj an myé, i fodré ké nou rényoné, ni pé pèze in poi konsékan dsi bande déssizyon néna pou pran. I fodré par ébzanpe in réforme nout zinstitisyon pou amenn anou pli pré d’lotonomi, ké pli pré l’intégrassyon. Donk si tazantan i anparl, ni oi pa vréman lé shoz avanssé dann sanss ni voudré.
Dézyèm zafèr i fodré - d’apré mwin – ké ni gingn la possibilité pou nou bien inplante anou dsi lo poinnvizé global bien intègre anou dann noute réjyon jéografik, lo sud-west loséan indien. In tan In sèrtin Sarkozy téi parl lo dévlopman endogène - dote téi apèl sa lo dévlopman otosantré mé so tan-la lé loinn d’nou zordi é nout péi épi noute pèp i trouv in bonpé lanspèk pou gingn fé noute lintégrassyon dann noute zone. Ni konte koué pou la COI ? Ni konte koué pou bande péi loséan indien ? D’apré zot bande péi loséan indien i pans spa nou néna ankor lo fèr dann né par raporte lé zot.
Ni pé dir si La franss téi vé vréman, é si in kantité d’moune inportan issi téi vé vréman, nou noré du gingn dopi lontan noute moiyin l’émanssipassyon. La pa lo ka ziska zordi ! Sitèlman ké ni rèss touzour dann in drol sityassion : nou lé pa sou-dévlopé, mé nou lé pa nonpli dévlopé.
Alor, alor domin inn foi lo pandémi batu, nou lé rikab rèst konm ni lé : ni pire ni méyèrr dann in monde tèl ké li lé, é pa tèl ké ni yèmré ké li lé. Donk lo monde d’apré pou La rényon lé riskab d’ète konm lo monde d’avan. A moinss ké afors alé a lo, kalbass i pète.
Astèr mi yèmré oir noute péi épi son pèpe mète an valèr son matyèr griz par in lansègnman d’ kalité ékstra é nou lé loin. Ni koné lo nonb demoune ilétré. Ni koné galman linégalité rante sak la pa gingn la possiblilité fé valoir son savoir épi son savoir-fèr par raporte sak lédikassion inégale la mète anlèr... Mi anparl pa solman noute linégalté par raporte La franss, mé linégalité par raporte déssèrtin péi loséan indien. Mi oi déssèrtin péi bénéfisysyé la kopérassyon avèk bann gran péi loséan indien epi La chine, alé oir nou lé a l’ékar.
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)