Lo né dan la réalité, éspéron pa dann KK

17 séptanm 2011, sanm Justin

Kan in moun nana in projé pou antroprann, sanm pou moin li komans par kalkil konbien sa i sava kout ali. Li pé koz sanm in l’antropriz, domann in dévi, mèm plizyèr, konmsa apré li shoizi. Aprésa, li sava rode larzan pou fé sak li vé fé. Na dé foi i pé loupé, mé lo pli souvan, na poin gran-gran sirpriz... Sak lé vré pou in partikilyé lé pa vré pou in projé améné par in koléktivité. Sirtou kan na in bèl z’afèr pou fé.
Si i pran légzanp lo nouvèl-nouvèl rout litoral sis voi, lé posib Konsèy rézyonal lé pri dan la kol. Pars, d’apré sak i di, lo pri zot i anons, sé in milyar sis san mil l’éro... avan k’i fé bann zétide séryé. Mé firamézir ké lo zétid i avans, i antrovoi va dépas lo shif zot la prévi. Na poin lontan té i parl dé milyon épi dé-san mil l’éro. Zordi i koné pi tro si tèlman lo pri bann matéryèl la goumanté. Arzout èk sa, pou fé plézir gouvèrnman, mésyé Didier la di, Konsèy rézyonal va pran an sharj tout lo dépasman. L’èr-la i baz pi dési l’Erop, i baz pi dési l’Eta, i baz pi non pli dési bann partnèr privé.
Solman Konsèy rézyonal na poin arienk sa pou li fé, nana ankor in ta z’afèr La Rényon la bézoin épi i tonm sou son koup pou fèr. Zordi lé ankor in pé dann l’indivi, mé firamézir ké lo tan va pasé, sar blizé trouv in solisyon. L’èr-la, lé riskab romark larzan lé rar konm korn lapin, sirtou ké nou lé dann in kriz la pa ordinèr. Mazine in kou k’i gingn pa fé la rout la, koma sirkilatoir i vien pou nou ! Astèr, mazine lo rout i kout plis dé foi pli shèr, dizon plis troi milyon. Lé difisil lès lo z’afèr an katédral kasé, donk i fo ni trouv larzan. Ousa ? Dann bidzé pou fé d’ot shoz inportan, é so bann shoz-la, koué i fé avèk ? I anvoy dingué ?
L’èr-la, la kom-kom i ansèrv pi arien, l’èr-la, nou lé dan la réalité. Nout né dan la réalité, éspéran pa dan nout KK.

Justin

Route du littoral

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus