Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
7 avril 2017, sanm

La Rényon, konm ni di, i viv dann in réjime néokolonyal é sa i anpèsh anou dévlo nout prodiksyon intèryèr. Sé sak ni di, malgré 71 z’ané la loi départman fransé. Konm zot i koné sé lo diznèf mars 1946 ké loi la lété voté par l’asanblé nasyonal konstityant.
Solon lé shif sèrvis bann doine La Rényon, ni ésport, sa i vé dir ni vann bann péi déor, pou mèm pa sink san milyon l’éro. Touzour solon lo shif sèrvis lé doine, ni inport, s i vé dir niashète avèk bann péi déor, sink milyar sète san milyon l’éro. Donk lo l’inportasyon lé plis dis foi pli inportan ké lo l’ésportasyon. Sa i vé dir nout balans komèrsyal lé dézékilibré é pliské é sé nou k’i pèye la faktir. Mazine azot in l’antropriz i ashète dis foi plis ké li van : la fayite i atrap ali vitman vitman.
La pli vali kosa i lé ? Dizon ou i ashète bann matyèr promyèr. Dann in l’antropriz ou i transform sa dann bann produi nana plis valèr pars na kant mèm travaye ladan é sé bann travayèr ké la donn lo matyèr promyèr plis la valèr. Donk sé zot la fé la plivali é ni pé apèl sa lo siplémann valèr.
Ni pèye lo travaye bann travayèr la fabrik bann produi la. Si lo produi i sort La Frans ni pèye travaye bann travayèr fransé, pa solman mé sa osi, an parmi. Si lo produi i sort l’almagn, lé parèy. Lé parèy galman pou tout bann z’inportasyon. Donk si ni ashète plis dis foi plis ké ni ésport é bin ni pèye travaye lé z’ot é pa travaye rényoné.
Dizon lé kaziman inposib si ni dévlop pa nout prodiksyon intèryèr é si ni ésport pa plis ké sak ni koné osinonsa si olèrk inporté ni gingn produi plis isi. In l’égzanp : l’otonomi énèrzétik. Si nou l’avé suiv Paul Vergès dann sète afèr la. Nou noré inport moins pétrol épi produi pétrolyé donk nou té i pé dé fé l’ékonomi plizyèr santène milyon l’éro… é nou n’ora pi donn kréol travaye pou la valèr nou la konomizé.
« In n’afèr a suiv »
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial