Lo néokolonyalis, in n’afèr i détrui anou « promyé morso »

7 avril 2017, sanm Justin

Késtyon/répons dsi lo néo

La Rényon, konm ni di, i viv dann in réjime néokolonyal é sa i anpèsh anou dévlo nout prodiksyon intèryèr. Sé sak ni di, malgré 71 z’ané la loi départman fransé. Konm zot i koné sé lo diznèf mars 1946 ké loi la lété voté par l’asanblé nasyonal konstityant.

Kosa i fé dir anou sa : in l’ébzanp par nout komèrs avèk déor

Solon lé shif sèrvis bann doine La Rényon, ni ésport, sa i vé dir ni vann bann péi déor, pou mèm pa sink san milyon l’éro. Touzour solon lo shif sèrvis lé doine, ni inport, s i vé dir niashète avèk bann péi déor, sink milyar sète san milyon l’éro. Donk lo l’inportasyon lé plis dis foi pli inportan ké lo l’ésportasyon. Sa i vé dir nout balans komèrsyal lé dézékilibré é pliské é sé nou k’i pèye la faktir. Mazine azot in l’antropriz i ashète dis foi plis ké li van : la fayite i atrap ali vitman vitman.

Kisa i produi la plivali, donk lo siplémann valèr ?

La pli vali kosa i lé ? Dizon ou i ashète bann matyèr promyèr. Dann in l’antropriz ou i transform sa dann bann produi nana plis valèr pars na kant mèm travaye ladan é sé bann travayèr ké la donn lo matyèr promyèr plis la valèr. Donk sé zot la fé la plivali é ni pé apèl sa lo siplémann valèr.

Dann lo ka l’inportasyon, travaye kisa ni pèye

Ni pèye lo travaye bann travayèr la fabrik bann produi la. Si lo produi i sort La Frans ni pèye travaye bann travayèr fransé, pa solman mé sa osi, an parmi. Si lo produi i sort l’almagn, lé parèy. Lé parèy galman pou tout bann z’inportasyon. Donk si ni ashète plis dis foi plis ké ni ésport é bin ni pèye travaye lé z’ot é pa travaye rényoné.

Koman ni pé donn travaye kréol dann in ka konmsa

Dizon lé kaziman inposib si ni dévlop pa nout prodiksyon intèryèr é si ni ésport pa plis ké sak ni koné osinonsa si olèrk inporté ni gingn produi plis isi. In l’égzanp : l’otonomi énèrzétik. Si nou l’avé suiv Paul Vergès dann sète afèr la. Nou noré inport moins pétrol épi produi pétrolyé donk nou té i pé dé fé l’ékonomi plizyèr santène milyon l’éro… é nou n’ora pi donn kréol travaye pou la valèr nou la konomizé.

« In n’afèr a suiv »

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus