Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
12 mai 2014, par

Ier moin ta pré koz ék dé troi kamarad ; pliz égzaktoman na in kamarad la prèt a moin son kamionèt Mazda po moin alé pik-nik la séksyon la Petite Ile au « domaine des relais » dan lé o, la frésèr ; konm mon loto lé an pane démarèr… navé in gro oulèr po anmné, bon brèf.
Kan mi arviin rann lo kamionèt, lo kamarad Carasou tapré zoué domino la Ravine dé Kabri ; nou la koz in pé si parti kominis.
Mi di a li ti wa mon papa – lé mor koméla. Li té vot Raymond Vergès ; kan son kandida i ranport la viktoir Sinloui, li fèt sa lindi, dan la vil ; banna i zèt brans sapan dan lalé groblan po fé konprann a li son kandida réaksyonèr la pèrd…
Ti wa pa lo mardi dann karo kann, gro blan propriétèr i viin dir papa : « a ou, oui soizi ou la politik ou mon térin ! »
Sa i vé dir mon papa, son kolon la pa vot konm li, lo propriétèr, noré vouli !
Donk an so tan la, liberté d konsians té i égzist pa.
Minm lo kiré, dann konfésional té i di tout bann ti plantèr, maléré – dawar lo prèt té i koné tout bann ti i vot kominis - « vot pa kominis, sa lo diab ! »
Akoz, pars an Union Soviétik, bann katolik té pa émé, la suprim kiré la mèt pope-égliz ortodox slav - ?Nou na rien a voir ék sa !
Out propriétèr i anpès a ou vot po sak oui vé ! Out kiré osi, olié okip konsians la rolizion, li armèl politik ! Li ardi a toué li va ekskominié a toué si ti vot kominis ! Kèl rapor ant la politik é la rolizion ?
La Rényon, lésklavaz na plizir form ; blan, noir, malbar ; si ou lé pov, ou lé dan la minm konfigurasyon, rézman parti kominis lé la po ténir nout déterminasyon pardsi tou sa, la ropresyon na tout koulèr…
A… parti kominis i romont loin, loin, loin minm, nou mor rapa !
Justin
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial