Crise de l’eau à La Réunion : les réserves agricoles arrivent à sec
25 septembre, parLe Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
10 avril 2018, sanm

I paré ou lé mor pou vréman kan pèrsone i parl pi d’ou : i rapèl pi si ou la fé si sansa si ou la fé la, i rapèl pi si ou la di sosi sansa si ou la di sola . Parl pi plak dsi lo bor shomin, sa néna trépé d’moun lo nom lé afishé konmsa. Ou lé mor définitivman kan pèrsone i rann pi aou in pti vizite dsi la tonb, dann simityèr kan promyé novanm i ariv. Sé pou sa, mi souète pa tro bann moun mi yèm, mé sirtou d’moun mi admir i bril lo kor, i fane la sann é mèm i lèss pa in plak pou mark lo nom dsi.
Bann gran z’onm la pa demoun konm nou. Zot i lèss in tras nou lé mèm pa kapab lésé. Zordi, l’inivèrsité, profésèr Oraison i fé in sobatkoz dsi lo bann dèrnyé réform Paul Vergès la majiné. L’èrla, ou i oi bien la diférans rant in gran bonome épi in moun normal.-in moun rodinèr si zot i vé. Ni pé dir, Paul l’avé majine in bonpé z‘afèr pou nout péi : kisoi bann projé, kisoi bann réform, kisoi ankor bann rolasyon avèk bann péi lo mond antyé.
L’avé sak bononm-la téi di. L’avé sak li téi lèss aou majiné. L’avé ankor sak lété an formasyon dann son tète é li l’avé pankor an inform lo moun. In pé i di Paul Vergès la pa ékri granshoz mé mi pans zot lé dann l’érèr pars li la fé in bonpé diskour é son bann diskour lété préparé konm in n’afèr désèrtin i ékri. Myé k’sa ankor mi pans li téi prévoi sak li di la pankor anshévé konplètman é dizon dann tout sak li té i di li téi mète bann pointiyé sansa li té i di « a suiv », sansa ankor « la pankor fini ».
In pé i di li té kapab projète ali dann l’avnir pou in bon rézon sé ké li té fine réfléshi in bonpé dsi lo pasé é dsi lo prézan. Lo pasé lété lo téro li téi travaye pou fé éklo l’avnir. Sé konmsa, pou moin, li té i oi lé shoz é pèrsonèlman mi pans sa in bon fason oir lé shoz épi majine nout domin.
Le Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
Yèr matin mwin té apré rogarde nouvèl dsi antenne é l’avé in linvité téi parl dsi la farine maniok. Lo ga téi parl in kopérativ maniok dann sid (…)
In kozman pou la rout
Le secrétaire général du Parti communiste chinois invité par le président des Etats-Unis
Que doivent les anciennes puissances coloniales aux populations des pays et sociétés qu’elles ont dominés ?
Trafic entre janvier et août 2026
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?