
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
10 novanm 2014, sanm
Moin pèrsonèl, dopi lontan, mi pans demoun i doi vanj pou l’intéré son péi. Lo vré l’intéré ! Moin té pa pou La Frans kan èl t’apré fé la guèr dann Vietnam, ou sinonsa dann l’Algérie. Moin té pa non pli pou l’asasinasyon Khadafi. Moin la zamé été pou lésploitasyon kolonyal. Sak mi sort di, sanm pou moin, sa i korésponn pa l’intéré vital lo péi... Arzout èk sa, konm moin la fine di, moin lé dé foi patriyot, inn foi pou mon patri La Rényon, in n’ot foi pou mon patri La Frans... Moin lé pa orizinal kan mi di sa, pars mi pans in bonpé gran zom La Rényon té i pans konm moin. Lo pli sélèb sé in fran kréol téi apèl Robinet de La Serve ou sinonsa d’ot kalité gran pèrsonaz La Rényon.
Mi koné pa si zot i pans konm moin, mé moin la koni bann moun la droite zot osi l’avé lo sans l’intéré La Rényon. Dann promyé tan la fé La Réjyon, sanm pou moin l’avé dmoun téi vé défann z’intéré nout péi. Moin pèrsonèl moin lé pa pou lo bann kapitalis. Pou kosa ? Pars na poin riyin va fé dir amoin moin lé pou lésploitasyon l’om par l’om. Na poin arien, ni pèrsone va fé dir amoin in n’afèr konmsa. Pétète sak moi n va dir lé riskab ète shokan pou dé-troi, mé mi profèr in kapitalis i yèm son péi, é i fé tout sak li pé pou défann zintéré son péi par rapor à désèrtin k’i roul azot dann drapo lo sosyalism épi i fé tout sak i pé pou kass lo rin nout prodiksyon intèryèr.
Na poin tro lontan bann zournal la anparl mésyé Chateauvieux, in milyardèr sa lé sir, mé in ga, parmi lo bann promyé, la komans brade nout patrimoine ékonomik. Li la dévir son do avèk kann. Kan li la invésti dan la pèsh, li la parti fé zyé dou avèk Moris épi Sésèl, mé la pa lo boug la désid pou vréman fé in bon n’afèr pou lo péi. In légzanp an plis si zot i vé ? li té lo lizinyé mé li la pa fé arien pou mète nout kann, avèk tout son posibilité, an valèr.
Akoz i pran pa légzanp dsi bann gran z’ansien ? Akoz zot i viv pa an pratriyot rényoné ? Sa lé pa dézonoran sa !
In kozman pou la rout : "Fé in nos avèk in ké d’mori !"... Na dmoun i panik pou in riyin, i fé tout in zistoir avèk arien ditou. I oi lé shoz an pli grav ké zot i lé !. ; Mi koné in pé i di touzour : "Lé pa grav !" Mé mi koné osi sak trouv tout lé grav dopi lo pli pti linkonvényan ziska lo pli gran. Zot osi fé travay in pé zot koko, fé bouy in pé zot matyèr griz é si apré zot i romark i fo viv koolman é bin zot nora fé in bon pa an avan. |
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)
Bann modékri andann forom
21 novanm 2014, 13:21, sanm tioztikok
Bonjour à tous,
kansa ni pé waranou podétak lang-là.amitiés