Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
Zistoir pou rakont dsi galé :
6 zwin 2020, sanm

Dèrnyé foi nou la vi mésyé Martin la trap troi zoli pèrdri dann son gob épi li la donn sa son madam pou fé kui. An mèm tan zot la désid invite mésyé lo kiré pou manzé pars, fransh vérité, sa téi fé in bon bout tan zot l’avé pa invite ali. Konm zot i antan tré bien ansanm, afèr pa invte ali fèr avèk zot pou in kou épi i fo dir pèrdri, dann l’androi, sa in n’afèr in pé rar. Mé oila, lodèr pèrdri frite i agiz lo lapéti madam Martin èl la komans goute inn é oila biento lo inn tèrminé é mésyé Martin épi lo kiré i tard pou arivé.
Mésyé, Médam, La sosyété l’avé inn foi pou inn bone foi, mésyé lo foi la manz son foi èk in grinnsèl.
Ala ké lo madam Martin i mète a atak lo dézèm pèrdri : el i déshikète par isi, èl i déshikète par la ba. El i rash in pti pate, èl i rash in pti zèl. El i trouv dézyèm pèrdri la lé bien gouté, bien bon, bien doze an sèl épi an poiv. Lo zo lé mèm krakan. La min I sar dann pla épi I mont a la boush, I dsann dann pla épi I mont a la boush… Dopi l’asyète, ziska la boush ! Dopi lo zasyète ziska la boush, ala k’èl i fini avèk lo dézyèm pèrdri. Mé son mari épi mésyé lo Kiré i ariv touzour pa é i rèss dann son léspri arienk lo pèrdri : sète-la lé pou son mari. Tanka mésyé l’kiré li na ka alé la sjhass si li vé manz pèrdri.
Mme Martin i sort in kou déor, i rogard dann l’alé, son mari i vien pa, lo kiré non pli. El i komans ziska ète an kolèr. Pou kosa banna i ariv pa ? Néna lontan èl i atann ! A ! si i kontinyé konmsa èl i fini avèk lo troizyèm. El i kour anndan son kizine é oila lo mèm sénario é èl i kaokoun lo dèrnyé pèrdri. Romor i mont dsi èl !
Kriké ! Kraké ! Kriké Mésyé ! Kraké Madam !
Momandoné, pi ‘pèrdri é oila zistoman son mari é mésyé lo kiré i ariv. El i souète azot lo bonzour é èl i donn son mari an misouk in gran kouto kuizine pou ropassé. Sa i fé shiak ! shiak ! é mésyé lo kiré i antan sa so zé d’kouto la. Madam Martin i fil an dous oir lo kiré épi i di « Mon pèr, mon pèr, na poin pèrdri isi. Mon mari i vé zis koup out dé zorèye pou fé kui ! »
Mésyé l’kiré sé d’sové é an sovan li kapote in shèz anmayé dann son grann rob. Lo mari déranzé par lo brui i ariv. Son madam i di ali : « Mon mari, mon mari, mésyé lo kiré la sové avèk lo troi pèrdri ! ». Lo mari i pèz déyèr lo prète kouto dann son min, lo kiré i pèz la plate par dovan.lo mari i kriye : « Mésyé lo kiré, lèss inn pou moin ! ». Lo kiré i rovir, i di : « ni inn, ni dé, ou nora poin arien ditou, mon zorèye l lé a moin, pa aou .
Ala koman lo zistoir i fini. Vré ! Pa vré ! mi koné pa. Antouléka si li lé vré li lé vré é si li lé mantèr la pa moin l’otèr. Moralité : i fo pa lèss in fanm gourman tousèl dan la kuizine, sirtou si zourla néna in bon kari.
Nb sa néna ankor galé dann son kour, li pé pran zistoirl-a pou rakont bann marmaye. Mi pans sa sé in zistoir lé kapab fèr azot plézir. An touléka moin la bien èm mali.
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)