Lo pèp rényoné é son l’idantité kont l’asimilasyon

21 févrié 2020, sanm Justin

Mé zami, néna in n’afèr mi yèmré rapèl azot pars fitintan sa lété kouran épi ankourazé ofisyèlman. Tout bann mèr-la pliar bann frodèr zéléksyon - lété i iz, i abiz bann zafèr konmsa. Dann kèl bi ?sinploman d’apré moin pou gingn la bataye l’asimilasyon. Tout sak téi pé raprosh anou a vèk la mèr patri kolonyal lété bon.

Na dé foi té pou amenn in bataye ridikil konm mont in rivalité la zamé égzisté rant séga épi maloya. Dann lo séga sak téi shoizi lété lo séga la dousèr é tan k’o maloya, mi souvien in tan lété bien difisil pou roganiz kékshoz konmsa. La pa bézoin romont dann tan la marine a voil pou rapèl in n’afèr konmsa.

Mé lo pli zoli, lo pli gayar, lo pli inkroiyab té kan dann tout La Rényon désèrtin téi mont désèrtènn sosyété té i réklam azot d’in provins La frans : bann zami-zamiz La Provence, bann z’ami-zamiz l’anjou, bann zami – zamiz L’alzas épi d’ot é d’ot ankor avèk lo kostime provinsyal siouplé. Moin pèrsonèl moin téi sar pa bann zafèr konmsa pars mi souvien mon patèrnèl téi di : « Sa sé in l’invansyon Dobré. Kaziman l’invansyon lo Dyab ! »

Mi souvien an kostime provinsyal banna téi rant dann kar épi téi sava an zourné avèk la mèss in l’androi, lo piknik in n’ot landroi é tout sa la anonsé dann radyo siouplé. Kosa banna téi fé ozis rant-rant ? Bann dans folklorik ? Pé s’fèr. Listoir bann povins ? Pétète mé konm moin té i sar pa mi pé pa di azot-An touléka lo bit vizé lété nout l’asimilasyon an gran.

Domaz i fé pa listoir pèryod-la é i rakont pa lo bataye formidab la kiltir rényonèz la méné sou la diréksyon nout parti kominis. Dir in n’afèr konmsa mé néna d’ot shoz pou rakont ankor, la pa pou tir kouvèrtir dsi nou, mé sirtou mète an valèr nout konba, konba d’lo pèp rényoné.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus