Lo pli danzéré sé lo sistèm néo-kolonyal

13 avril 2016, sanm Justin

Matant Zélida la ékrir Justin :

Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité mi sort antann ine pèrsone kozé dann télé é d’apré sak mi pans èl téi di la vérité. Madam-la la roganiz in nuite dobout pou atir l’atansyon d’moun dsi la mizèr. El té i di konmsa si na la mizèr isi dann départman sé ké bann z’om politik i ranpli z’ot posh é i trakas pa zot pou d’moun la poin. Ala in diskour ké mi konpran ! Ala in poinn vizé ké mi partaz. Pa z’ot koméraj dsi bann ti-liv zot i distribyé partou. Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :

Mon vyé matant k’i koz touzour la boush rouvèr, ankor in foi mi pans pa konm ou. Pou kosa ? Pars ou na rézon kan ou i di bann politik i ranpli z’ot posh-la lo madam la rézon !- mé mi di désèrtin pars anon pa obli sak lé onète é k’i sakrifyé z’ot z’intéré pou sak ni pé apèl l’intéré zénéral.

Astèr nana in dézyèm poinn-vizé : nana lo sistèm inzis bann gouvèrnman kisoi la gosh, kisoi la droit, la mète an plas dopi la loi d’départman. Pou kosa inzis ? Pars la diviz lo péi an dé katégori : in katégori na privilèz é in katégoriké na poin, in katégori na lo moiyin é inn ké la poin.

Arzout èk sa, lo sistèm la mète an plas in mashine pou transform lo l’arzan piblik an l’arzan privé pou bann gro sosyété an déor. Sak ni apèl lo néo-kolonyalism é sa sé in mashine i trafik par milyon é mèm par milyar. Tok ! Pran sa pou ou.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus