Face à la menace d’une crise globale à La Réunion, le silence inquiétant des élus réunionnais
28 juillet, parImpact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
18 zwiyé 2023, sanm

Yèr mwin la ékrir, noute parti dann son lassanblé zénéral la fé troi propozission. An atandan lo pwin 3 in prime spéssyal konm dann tan la prime COSPAR (pwin 1), in logmantassion d’salèr a diskite rante sindika épi patrona (pwin 2) é in plan d’dévlopman par bande rényoné pou bande rényoné (pwin 3) é zordi mon modékri i porte dsi lo pwin 3 kapital pou nou.
Pou kossa mi di sa lé kapital ? Pars ziska zordi é malgré 77 zané d’départman franssé, nou la pankor gingn trape noute dévlopman korèk é la dominassion néo-kolonyal i kontinyé mine toute zéfor ni pé fèr pou dévlope noute lékonomi d’prodikssyon :
Kann sé touzour noute prinssipal prodikssyon pou lésportassion mé li diminyé d’ané an ané é zordi li lé vréman dann danzé é si i kontinyé li lé riskab disparète. Normalman li sé in matyèr inportan pou dévlope in lindistri divèrssifyé mé toute lé bloké ziska zordi.
Noute nouritir d’baz sé lo ri épi lo blé é toute séréal mèm rassine pou fé dopin — mé toute lé inporté é nou lé dominé si tèlman ké sisa i ariv a manké sa i mète noute sékirité alimantèr an danzé épi lé si tèlman shèr ké la mazorité d’moun i anpé pi. Ni parl lotonomi alimantèr possib é souétab pou noute péi konm pou toute bann péi insilèr mé la politik ofissyèl i tourne lo do avèk sa.
Nou na pwin lé z’ote form lindisstri poitan bien nésséssèr pou nou é konm dann tan Colbert mèm in klou ni fé pa... Biensir nou néna lindistri lo batiman mé toute bande zintran i ariv shé nou shèr vèye pa si tèlman ké lo mète karé konstrui lo pri lé plizanpli shèr.
Astèr mi arète la pars sa i fé dé zané é dé zané noute parti i dévlope se lidé d’in dévlopman par bande rényoné pou bande rényoné — an akor avèk toute bann fors sossyal, politik, ékonomik mé sa lé an pane é mèm in loi kadre pou an ariv la lo gouvèrnman la pankor di li aksèpe pran pou nou konm pou toute péi l’outre-mer.
Kossa li atann ? Mi koné pa tro. Antouléka ziska zordi nou la pankor vi la riptire avèk lékonomi d’kontoir é sa lé bien nésséssèr pou nou avanss d’in fasson déterminan.
Ni pé avan mi mète in pwin final parl lotonomi énèrzétik : bien lanssé dann tan Paul Vergès lété prézidan d’réjyon mé lo pouvoir la déssande sa an plin vol é dopi ni pé pi avanssé in pé par lo gouvèrnman l’otèr, in pé par la politik la droite Didier Robert.
A bon antandèr, salu !
Justin
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Mézami fitintan, kan nou la romark la départmantalizassion téi pé pa done anou la Rényon ké nou téi vé, mi rapèl bien nou lété nonbré pou diskite (…)
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à La Réunion : le bilan interdit (2/5)
Nouvelles orientations budgétaires de l’Union européenne
Accélération de la crise du système néocolonial
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)