Lo ri la pa in plante akwatik ! Sa sé in n’afèr a bien rotonir

5 zwiyé 2022, sanm Justin

Mézami ni pé dir lotosifizans alimantèr, firamézir, i ariv dsu lékran laktyalité. An mèm tan ké sa, néna la késtyon d’lo ri é sa lé bien ossi d’apré mwin… Si li disparète lékran nou la parl an-o la, lé pa in bon sign, pars l’afèr lé riskab tonb dan l’oubli é lé bien domaz.

Sé in késtyon d’avnir pou nou rényoné, konm in késtyon d’avnir pou tout bannzil.
Mé kan in késtyon konmsa i ariv dsu lékran laktyalité, néna sak lé pour, néna sak lé kont, néna sak i ropran bande kozman lan tikité san fé pass ali dann moulin lotantissité, sa noir si li lé bien, sansa mal fondé… Mwin pèrsonèl mi assir azot mwin néna in marote sé d’oir nout péi garantir par li mèm noute lotonomi alimantèr é biensir dori pran la plass i mérite ali dann so lotonomi-la.

Par lé tan k’i kour étone pa zot si zot i antann souvan : « I gingn pa plante dori La Rényon pars na poin d’lo é dori pou li poussé, pou li doné li la bézoin in gran kantité d’lo. ». Nitil dir azot, lo moune i di sa, li la zamé vi an vré in karo d’ri é li néna dann son tète in rizyèr konm dann l’Asie di sid-est, avèk demoune apré patoj dann lo, é apré ropik bande pti plan faye-faye.

Poitan :
- néna dori dann bande rizyèr inondé,
- dori sinploman dann plantassion irigué,
- dori i pouss dann karo normal konm nout toute i koné.

Zot i kroi pa mwin ? Ébin zot na ka alé rogarde dsi zot téléfone sansa dsi zot ordinatèr é zot va oir néna in bonpé fasson plante dori, néna in ta avèk in paké kalité, koulèr-lo blan, lo noir, lo vèr, sak lé parfimé épi sak lé pa. Zot va oir ossi néna in grande varyété dann lo randman : dopi in tone léktar, ziska douz-kinz tone. In tan pou li poussé : dopi 90 zour (l’èr-la i pé fé 2 rékolt dan l’ané), ziska 150 é mèm pliss défoi. I fo zot i mazine sa sé lo séréal lo pli planté é lo pli prodiktif néna su la tèr.

Mé pou rovnir dsu la késtyon d’lo : dori la bézoin d’lo, mé pa pou li bingn dodan-lo ri la pa in plante akwatik. Sé l’om la plante ali dann lo donk li la abityé pouss konmsa - I paré kant mèm a sèk li pouss myé. Sé sak in plantèr laba an Bretagn-La franss i di… Bande plantèr d’ri La Rényon pars néna ossi, i plante pa dori dann lo. Partou la poin létan Sin-Pol.

Alor sré possib arète di so zistoir d’lo, sré possib di la vérité vré é sinploman. Mé mi doute pars kréol néna tète dir é i déranj pa li répète dé zané é dé zané in kouyonade, mèm si sé in kouyonade.
A bon ékoutèr : salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus