In zistoir pou rakont dsi galé

Lo Ronar doré-in zistoir tiré dann bann kont Perrault- dézyèm morso

22 zwiyé 2020, sanm Justin

Dèrnyé foi, samdi somenn dèrnyèr, moin la rakont azot koman lo promyé garson sak la gingn in kok an éritaz la parti dann l’androi demoun i sava bor d’mèr an sharète pou ramenn solèye. Moin la di azot galman koman lo kok arienk an shantan la fé lèv solèye. Aprésa demoun dan lo vilaz la propoz lo garson fé la rankont avèk zot ségnèr pétète pou règ zot problèm fé lèv solèye san z’ète oblizé lèv tro gran matin. Sa té dann promyé morso, ala éstèr dézyèm morso nout zistoir-mi rapèl azot sa in zistoir Perrault. Son tit : Lo Ronar doré.

L’avé inn foi pou inn bone foi, mésyé lo foi la manz son foi èk in grinn sèl
Astèr solèye lé fine lové. Astèr lo shèf vilaz l’amenn lo marmaye ziska in gayar shato téi apartien zot ségnèr. Lo ségnèr la bien akèye lo garson épi la di ali :
- Alor, konmsa, ou i vé fé lèv solèye san alé bord ‘mèr pou rode ali an sharète, é bien sir bann vilazoi lé kontann sa pars sa i évite azot lèv gran matin pou alé an sharète pou rode solèye. Di amoin jenn om koman ou i fé sa ?
Lo jenn om la réponn : Monségnèr, moin la gingn konm éritaz in zoizo éstraordinèr. Sa i apèl in kok é kok – la, kan li shant li fé lèv solèye.
Lo ségnèr in pé méfyan la di avèk lo marmaye :
Dakor pou fé léspèryans ! Ou va dor isi asoir é domin matin ou va fé lèv solèye. Solman mi prévienn aou, si ou i fé mank amoin in zourné sa va mal alé. Lo marmaye la réponn li néna arien pou krind pars son kok lé antréné pou fé lèv solèye.
Landomin, kok la shant in kou épizapré solèy la lové. Estraordinèr lo ségnèr la di ! Ou la kontant amoin pou vréman mé oila in kok, konm tout zoizo sa néna arienk inn vi, é si na poin in moiyin pou roprodui kan li va fèrm lo zyé va rokomans konm avan.

Kriké ! Kraké ! Kriké Mésyé ! Kraké Madam !
Lo marmaye la réponn, li v’alé dann son péi épi li va ramenn la mèr poul… La mèr poul, Sègnèr la di, kosa i lé sa ? Lo marmaye la réponn sé la fam lo kok mi amenn avèk moin partou. Mé oila si mi ramenn la mèr poul, mi vann aou lé dé é pou gingn lé dé, i fo ou i done amoin in panyé lor. Lo ségnèr la di oui, pars li la pankor vi dopi li lé né, in kékshoz éstra konmsa. Mi fé aou in l’avans é pou donn aou sak ou i réklam mi atann ou i lèss in poul avèk in kok pou moin.
Lo marmaye la rotourn son péi é pou in pti moné li la gingn in zoli poul i ponn bien d’zèf. Li la artrourn shato lo ségnèr. Mé lo ségnèr la di : Astèr , i fo mi oi in famiy pti kok avèk pti poul pou donn aou out lor… San tardé, la mèr poul la ponn épi èl la kouvé é in ta pti poul épi pti kok l’arivé.
Mé lo ségnèr, méfyan, la pa kontant ali dsa, li la di : astèr, mi vé oir bann pti kok grosi pou oir si zot osi zot i gingn fé lèv solèye. Sa la mète in sèrtin tan, mé lo bann kok la grosi, l’aprann shanté épi zot osi zot la nyabou fé lèv solèy. Lo ségnèr kontan kan la vi bann kok la vni opérasyonèl, la donn lo marmaye in panyé lor épi in shoval pou li artourn dann son péi. Konmsa li l’ariv son péi in matin, monté dsi in shoval, épi abiyé konm in prins. Li l’avé réissi fèr fortine avèk son l’éritaz.

Dézyèm morso la fini, morso mèrkrodi 22 zilyète – samdi k’i vien nou va oir troizyèm morso.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus