
Sept prix Nobel d’économie exhortent la France à adopter un impôt sur les ultrariches
10 juilletSept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
In zistoir pou rakont dsi galé
29 zwiyé 2020, sanm
Zistoir mi rakont azot, sé listoir d’in éritaz. Troi garson la gingn kaziman arien avèk zot papa kan li la lèv lo kan pou alé l’ot koté : inn la gingn in kok, l’ot la gingn in shate, lo troizyèm la gingn in pyé sriz kotlé. Lo dé promyé la vni rish konm nou la vi dann zoinal dopi inn-dé mèrkrodi épi inn-dé samdi. Nou la vi koman zot la bien négosyé zot léritaz épi zot la vni rish a milyon. I rèss solman lo troizyèm garson, sak la gingn in pyé sriz é zordi ni sava komans oir kosa li la fé avèk sa.
L’avé inn foi, pou nn bone foi, mésyé lo foi, la manz son foi avèk in grinnsèl.
Donk lo troizyè garson na poinn zidé pou négosyé zon l’éritaz. Sèl zafèr li koné fèr sé mont dsi son pyé d’sriz épi kass ban frui pou li manzé. In atin, i la konm anvi rafréshi son boush. Donk li mont dsi lo pyé d’boi épi li komana manzé. In ronar i ariv sou lo pyé épi i domann ali : « é pti bononm kosa ou I fé an - la ? ». Lo pti bononm i réponn : « Ou i oi pa moin l’apré manj sriz ? ou i pans sa i arnj ré out boush aou osi ? ». Ronar i di oui, é lo marmaye i kass in bon pti pé sriz pou lo zanimo. Apré li dsann li done sa Ronar. Sète-la i manz in pé apré li anbal lo frui dan in gran fèye éoi li sava. Lo marmaye i trouv bizar sak Ronar i fé, mé li kass a plis la tète ké sa pou sète afèr-la.
Kriké ! Kraké ! Kriké Mésyé ! Kraké Madam !
Mézami, zot i koné ronar la sa in zanimo monstré sa, in zanimo malin vèye pa koman. Kèl sé son lidé dann son tète, d’apré zot. Par l’fète li vé rékonpans lo marmaye la done ali sriz é oila koman li sava fé.
Dann landroi l’avé in ségnèr. Ségnèr-la té i rèss dann in shato é li lété rish vèye pa koman. Avèk son paké bien antortiyé dann fèye, li sava ziska la port lo shato. Li ral dsi in léspèss klosh é bana i rouv la port pou li. In gardien i domann ali : « Kosa ou i vé, zanimo d’malèr ? ». Ronar i réponn li l’amenn sriz pou lo ségnèr. L’èr-la i lés sali rantré épi li sava port sroiz pou lo ségnèr. Ségnèr i trouv sa bon éli domann : « Ousa ou la gingn sa ou ? ». Ronar i réponn : « Sé mon mètre, lo marki dé Karaba k’i anvoye amoin aport sa pou ou ! ». Lo ségnèr kontan i done in pti paké pyèss l’or pou lo marki é Ronar i sava amenn lo kado pou lo marmaye. Lo marmaye i romèrsyé Ronar pou sak li la gagné avèk lo ségnèr.
Ronar lé flté é li désid ou de bon ède lo jenn marmaye pou vréman, pars pou li marmaye-la i mérite pou vréman k’i ède ali.
Katriyèm morso lé tèrminé - Mé listoir la pankor fini. Li va pass dann zoinal mèrkrodi 29 zilyé-épi samdi 2 aout sar lo sinkyèm morso
Sept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
Le Parti communiste Chinois (PCC) est né le 23 juillet 1921, à Shanghai, dans la partie colonisée par la France. Le 1er octobre 1949, Mao proclame (…)
Mézami, si mi di azot La Rényon i repoz dsi in volkan, zot va dir amwin, kan mi di sa, dizon mwin la pa di arien. Si mi di demoune lé pa kontan, (…)
En 2019, les émissions de gaz à effet de serre générées sur place à La Réunion, que ce soit par les activités économiques ou les logements et (…)
Mézami, médam zé méssyé,néna dé shoz mi yèm bien dann la tradissyon kréol ;Sé bann kozman i marke la solidarité dann noute sossyété. Zot i koné lo (…)
Les catastrophes climatiques pourraient coûter jusqu’à 5% du PIB de la zone euro d’ici 2030, selon la Banque Centrale Européenne, qui pour (…)
La conférence historique sur le financement du développement à Séville s’est conclue avec un sentiment renouvelé de détermination et un accent mis (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Après les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
En avril 2025, la ministre malgache des Affaires étrangères, Rasata Rafaravavitafika a déclaré que "la position de Madagascar concernant la (…)
Le CIOM « national » aura bien lieu le 10 juillet au Ministère des Outre-mer, en présence du Premier ministre, François Bayrou et du ministre de (…)
L’État proposerait une transition sur 15 à 20 ans avec, in fine, une consultation sur un ou plusieurs modèles, selon un participant au discours (…)