In zistoir pou rakont dsi galé

Lo Ronar doré-in zistoir tiré dann bann kont Perrault-sizyèm morso

8 out 2020, sanm Justin

Mèrkrodi pasé moin la rakont azot koman Ronar la mate in plan pou fé la promosyon lo troizyèm marmaye, tèl fason li fé fortine avèk son léritaz, in sinp pyé soriz a kote. Li l’aranj papyé son mètr avèk lo ségnèr é sé konmsa li la mète lé dé an rolasyon inn avèk l’ot. Ala lo marmaye dann kalèsh lo ségnèr, sapé konm in milor. Astèr Ronar i fé tout pou done nout listoir néna in gayar finisyon.

L’avé inn foi, pou inn bone foi, mésyé lo foi, la manz son foi avèk in grinnsèl.
Astèr Lo ségnèr i vé oir lo bien lo Marki dé Karaba néna pars solon li é solon lo bone blag Ronar lo Marki an késtyon lé bien rish... Ronar la roganiz in sirkui i pass dovan in gran karo lo blé, in paké travayèr apré fé la rékolt. Li di avèk lo bann boug : « Mézami, lo ségnèr i sava pass tèrla, é li va domann azot kisa propriyétèr karo-la. I fo zot i réponn sa i apartien nout mètr lo Marki dé Karaba, pars sansa lo ségnèr va fé pass azot in mové kar d’èr. »... La pa manké, kaross Ségnèr i ariv é li poz lo késtyon konm Ronar l’avé di. Bann travayèr, moulèr poiv, i réponn konm Ronar la di azot. Pa sito, lo ségnèr i adrèss ali lo marki an késtyon épi li di : « Ou néna zoli zoli blé, ou i doizète éré avèk sa ! ». Lo marmaye i donn pa la démanti éli kontant ali bouz la tète pou tout répons.

Kriké ! Kraké ! Kriké Mésyé ! Kraké Madam !
Aprésa i fé lo mèm zafèr avèk in gayar vign épizapré avèk in lélvaz mouton. Partou i spass konmsa... Mé oila, tousa lo bien i apartien l’ogr é parèye in gayar shato. Ronar i rant épi li di avèk l’ogr : « Mésyé l’ogr, kan ou a konète sak i pé ariv aou, ou sar rokonésan par rapor avèk moin. Figir aou lo ségnèr i amenn son l’armé pou détrui aou. Alor si ou i gingn lo tan, lé l’èr pou baré. ». L’ogr i koné lo ségnèr i plézant pa é sé pou sa li sé d’baré, kalbite dann fon lo ponlovi épi li mor. Rona i ariv épi li di lo bann sèrvitèr : « Antèr l’ogr-la, pars lo ségnèr i vien é si zot i fé pa fisa v’ariv azot in maléré sor ! ». Oté, lo bann sèrvitèr i moulkane vèye pa koman é pi zot i obéï.
O final lo Marki dé Karaba i vien rish épi li maryé avèk la fiy lo ségnèr : in léritaz bien transformé. Si zistoir lé vré li lé vré, si li lé mantèr la pa moin l’otèr. Koton mayi i koul, rosh i flote. L’avé inn foi pou inn bone foi mésyé lo foi la manz son foi avèk in grinnsèl épi li pass son tan pou li kriyé : « Rann amoin mon foi ! Rann amoin mon foi ! »

Zistoir-la lé fini-pran ali, rakont ali, do préférans dsi galé konm téi fé dann tan la rivyèr dé galé.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus