Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
18 avril, sanm

Mézami défoi ni panss nou lé dann in drol sossyété pars lé pa touzour ké sak lé o komann bann zafèr piblik néna zistoman lo sanss lintéré zénéral konm prinssip pou diriz zot lakssion. Kossa sa i lé oziss ? Mi panss dabor néna souvan in kontradikssion rant lintéré partikilyé é lintéré zénéral. Lintéré zénéral i doizète lo poinnvizé lakssion piblik, kékshoz ki fé ké bann déssizion politik i sava dann sanss lintéré la majorité d’moune.
Mé si ni ékout demoune apré kozé kissoi dann radio kissoi an parmi l’moune i diré pa lintéré zénéral i fé parti d’bann prinssip mazoritèr dann lakssion piblik. Wi antan mèm demoune apré dir shakinn i rode son lintéré é son konvikssion i sava zistoman dann sanss son lintéré privé.
Mi trouv lé domaz lé pa touzour ke l’moune i pran lintéré zénéral konm far pou éklèr la rout lakssion piblik. Mi diré mèm souvan défoi déssèrtin résponsab i assir dsi lo prinssip épi i détourn sa an zot favèr azot. Mi trouv ankor pli domaz ké pou déssèrtin é an parmi bann zadministré sa lé normal é zot i oi sa konm lo méyèr fasson pou azir. I ariv amwin d’antann in pé lé pa loin d’konsidèr sak i rode lintéré zénéral konm in inbéssil pars zot i dévir lo do zot prop intéré.
Astèr lo prinssip lintéré zénéral sa i konpran la téori épi la pratik. Dann la téotrisé lo fondlman lakssion publik, mé sa i anpèsh pa bann kou tordu é opliss i sava opliss ni konstate bann zaktèr piblik i tonb sou lo kou d’violassion lo droi é i déjénèr souvan dann sanss lo profi privé.
Astèr dann in sossyété néo-kolonyalist konm sak ni koné lé pa rar bann zaktèr piblik i rant an plin dann sèrviss lintéré partikilyé bann néo kolonyalist é sé konmsa lo sistèm i prézèrv ali kont tout violassion lo sistèm néokolonyal. Normal vi ké nou lé dann in sossyété néokolonyal é sossyété la i koné défann son zintéré ziska in zour i apèl domin.
A bon antandèr salu !
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
In kozman pou la rout
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Vingt-neuf pays ont signé jeudi à Shanghai un accord portant sur la création de l’Organisation mondiale de coopération en matière d’intelligence (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)