Première rencontre publique : la Conférence de presse du 4 septembre 1996 sur le réchauffement climatique et ses conséquences pour La Réunion
5 septembre, par2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
20 avril 2021, sanm

Mézami ni koné lékonomi lé mondyalizé é bann marshandiz i sorte dann trou d’dyab pou alé dann trou d’ bébète. In zour mwin la lir dsi in pti boite lo thé li lété fé dann montreuil dan La franss. Sa la fé tilt dann mon tète : kossa ? Lo thé i sorte Montreuil ? An vérité li té sorte dann l’Ind, li téi pran kamion, lo train, bato, l’avion pou ariv ziska lizine pou in mizanboite. Aprésa robélote, kamion, lo train, bato, l’aviyon pou fane dann lo mond. Kalkil in pé konbien foi son poi an CO2 li téi dispèrse dan l’èr, konbien gaz avèk l’éfé d’sèrre i fane partou.
Mi rapèl néna kéktan, bann gro sèrvo l’apré sèye fé lo katédral kassé k’i apèl NRL, konm zot la prévi toute zafèr sof lo rosh la déside fé vni lo rosh dopi Madégaskar. Demoun la komanss kriyé pars lété in pé étonan l’afèr sirtou kan wi kalkil bann risk sanitèr : pa lo kovid, mé la raj épi toute sorte zafèr. Si zot i panss mwin na tor, kalkil in pé lépizode vèr blan. Zot i koné oussa sa i sorte ? Zot i rapèl pa kan larmé La franss la kite Madégaskar pou vni La Rényon, zot i ansouvien koman nou té anvayi avèk vèr blan. In danzé fé voiyaz bann bébète konmsa ! San konté la kantité gaz avèk léfé d’sèr si l’avé déside kontinyé lo linportasyon bann rosh massiv.
Dèrnyé nouvèl dsi lo fron bann zinportasyon insolite, malfézan, danzéré i sorte Albioma. Zot i koné bann lizine la i produi 40 % léstrésité ni konsome avèk in lidé jényal : ansèrv la bagasse pou fé tourn lo band tirbine. In sakré bon lidé sof ké son médlé, d’apré sak i di i rossanm lo paté zalouète : in shoval pluss in zalouette pou fé lo paté... An pliss obliy pa pou fé son alimèr-son lansèr d’tirbine-li ansèrv lo bioéthanol l fé Morisse konmsi Lizine lo gol avèk lizine boi rouz i gingn pa fé bioéthanol la. Mé, konm i di, si néna pou graté i fo graté.. La pa toussa : zordi zot i vé pass o bio. Pass o biomass, mé pa avèk la biomass La Rényon-o moinss pou komanssé-, mé avèk doboi. Mé oussa i sorte lo boi ? mézami lo boi va sorte l’amérik pou trafik sépa konbien milyé kilomète dsi loséan é aprésa zot i voudré ni kroi zot va fé pou nou in lénèrji prop. a propréman parlé sa lé inpossib vi koman l’afèr lé goupiyé.
Alé pouss kanar dan la déssante don ! nou va arparl sa pars pou linstan sa i rossanm in foutaj dé guèl, in foutaz noute guèl.
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Mézami mi koné pa si zot la antann parl Léa Fontaine ? in shanpyone dann judo, inn jenn fam La Rényon afors antréné é afors progréssé la fini par (…)
In kozman pou la rout
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
La décision prise par le Tribunal Administratif de supprimer, dans les résultats des élections municipales de La Possession, une soixantaine de (…)
Le monde a changé, et La Réunion ?
Recrutement de travailleurs des pays voisins pour couper la canne pendant plusieurs mois
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Rapport de l’Inspection générale des finances
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
IBL-Caillé : l’alliance du géant mauricien et du nain réunionnais ?