Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
14 février 2013, par

Dé foi mi antan in pé i di zot lé lib dann travay. Lib ? Pars pou zot, zot i fé lo travay k’i fo ; zot i guide azot par zot mèm. Na in règloman mé règloman-la sa in n’afèr zot i aksèp bon kèr. Arzout èk sa, zot lé péyé a l’èr é zot nana mèm bon rolasyon avèk zot patron. Donk lé shoz i spas korèktoman ! Donk zot i oi pa in méyèr sistèm ké sa ! Moin pèrsonèl, mi poz a moin késtyon mèm kan lé shoz i marsh o myé, dann lo méyèr dé mond posib. Zot i koné, moin la zamé santi amoin lib san-pour-san dann travay. Myé k’sa, moin la touzour pans kan moin té i rant dann travay, moin té i abandone in bout mon libèrté.
Pou kosa ? Pars dann lo fon dé shoz, lé sir ou lé blizé réspèk in règloman é kan ou i réspèk pa li ou na l’inprésyon ou lé antrainn mal fèr. In pti légzanp : ou i doi rant travay uit èr, é koman-koman ou i karote touzour dis minit-in kar d’èr, ou na l’inprésyon kékpar ou i mèt in kou d’kanif dann kontra. In ot légzanp : ou i travay épi si na bénéfis sé l’antropriz i ramas la miz sof lo bénéfis i fé é défoi, ou na vréman l’inprésyon i ésploit aou. Si ou té i travay pou ou (si lété posib !) l’èr-la ou noré, ankès ou mèm la miz. Alé oir dann travay normal la pa konmsa. Lé vré, défoi, sé out patron i pran lo risk avèk son larjan, mé li fé pran aou in risk ou la pa déside pran par ou mèm. Ou l’avé poin lo shoi. Mi pas in pé vite, mé mi pans zot la konpri amoin kan mi parl l’alyénasion dann travay.
Astèr nana in n’afèr i apèl management donk la konduit l’antropriz. In mo fransé, la sote mèr, la parti l’Amérik é la artourn pli mové ké li la parti. Défoi so manajman la, li manyé la vyolans kont bann travayèr : la pa la vyolans fizik, mé la vyolans moral é li mète lo travayèr an gran difikilté moral. Konbien i pète in kab dann in ka konmsa ? Kan i pète lo kab, i mète aou déor, i kondane aou viv difisilman. Na dé foi i sava pli loin : lo travayèr i trouv pi in léspas klarté, in pti bout syèl blé é li suisid... Dé foi li règ son problèm èk son kalib é li artourn son kalib si li mèm. Sa l’arivé sé zour isi : dann biro l’ONF épi dann in lantropriz la rou loto.
Donk mon késtyon : z’afèr konmsa té i pé, ou téi pé pa évité ? Si non nou lé bien mal aranjé dann in sosyété konmsa. Si oui, é bin na krime dann travay isi épi in pé partou.
Justin
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)