Lo troi pèrdri madam Tizonm (morso niméro 1)

16 févrié 2019, sanm Justin

Zordi samdi é moin l’apré kalkil in zistoir pou rakont azot é sirtou in zistoir i pé kaptiv zot mazinasyon volaz. Bien antandi lo zistoir i komans par :
L’avé inn foi, pou inn bone foi, mésyé lo foi, la manz son foi avèk in grinnsèl.

Mi pans zistoir-la la spass dann in péi éropéin, mé o fon mi koné pa arien, pars sa i pé spass in bonpé plas. Mi pans i pé mèm spass Piton Boidnèf Sin-Dni, dann tan moin lété marmay é moin té i yèm batifol dann la foré, pou rode gouyav, kol papiyon, agard bann gran tir ni gèp épi fé inn-dé vant gouyav, gouyavyé, janblon é frèz dolo épi ramass in bouké zazalé épi kamékya pou fé pardone amoiin mon bate karé san pèrmisyon… Mé i pé spass avan dann in tan moin lété pa la, i pé mèm spass apré dann in tan moin sar pi la, pars konm i di moin lé pa fé pou rèss la pou lo grin.
Kriké ! Kraké ! Kriké mésyé ! Kraké madam !

Donk dann tan-la, l’avé in moun téi fé kriy ali Ti-zonm. Pa pars li té pti, mé mi sipoz pars li la grandi dsi l’k tar. Li té pa in kass papaye san golète, mé li l’avé inn bone grandèr. Anfin Tizonm lété in pé tout zafèr : in pé brakonyé, in pé plantèr patate, in pé kolèr d’gèp, défoi mèm in pé shapardèr dann bann grann kour li téi antrotien pou bann blan. Ki bate di bèr lish son doi é Tizonm anplis ké aprop lo bann kour téi trouv in pé son profi ladan. Avèk sa, konm li lété étan marmaye zanfann kèr, li l’avé gard l’abitid frékant légliz épi la kire, pou rann in sèrvis d’isi d’laba lo bann pèr kan zot té ariv dann la paroiss.
Donk in zour Tizonm la poz gob épi li la trap troi pèrdri rouj inn bone grosèr, karéman shakinn té i fé konm in jenn poul… Mi pans zordi na pi zoizo konmsa… An touléka landroi mi rèss é sirtou dann la baz Piton Boi d’Nèf pars demoun la fine détrui in pé tro koméla. Li l’amenn sa avèk son madam é èl lété bien fyèr, mi jur azot. Lo madam la di toutsuit :
« Zistoman, néna in nouvo pèr i sort arivé dann nout l’androi, pass in kou l’égliz épi di ali vyen fèr avèk nou vi ké l’Bondyé la done anou la shans trap in zibyé konmsa zordi. »
Donk Tizonm la pass légliz é la di lo pèr sak son madam l’avé di, de dir. Lo père la di li va vnir é Tizonm kontan la parti di sa dann zorèye son madam.
Kriké ! Kraké ! Kriké Mésyé ! Kraké Madam !

Lo madam té kontan galman pars akèye in pèr té in onèr rosoir in prète shé soi é ankor plis pou in ropa avèk in zibyé shoizi konm moin la di azot an-o la. Lo madam la di son mari done ali in kou d’min pou aprète la kaz pou lo ropa. Lé vré li la grongn-grongn in pé mé boudikont li la fé sak lo madam la di. L’avé travaye pou fèr mé lo boug épi son madam la fé sa an vitèss é madam Tizonm la komans prépar la manjaye. La klé la dan sé lo troi pèrdri : inn pou lo pèr, inn pou lo madam épi inn po Tizonm. Mi koné pa si zot la fine manz pèrdri, moin non, mé d’apré sak i paré sé in bone vyann karéman sipèryèr la vyann tourtrèl, ko nm sipèryèr sète in pijon-ramyé demoun i apèl tourtrèl malgash.
Zistoir la pankor fini-morso niméro é sar pou proshène foi.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus